Prije stotinjak godina ljudi su uglavnom živjeli i radili vani. Mnogi su se bavili poljoprivredom, rublje se sušilo na otvorenom, životinje su pasle na livadama, a i djeca su se igrala vani. Ali današnji život je potpuno drugačiji.
Većina nas radi u zatvorenom klimatiziranom prostoru i na računalu, vozimo se u automobilima, rublje peremo i sušimo u stanu, čak i vježbamo u teretanama i plivamo u zatvorenim bazenima. To znači da sunce gotovo i ne vidimo, zar ne?
Što je vitamin D?
Iz sunčeve svjetlosti tijelo može samo proizvesti vitamin D. Po svojem djelovanju to je više hormon nego vitamin. Vrlo malim udjelom ga uzimamo kroz hranu, a u puno većim količinama se stvara u koži tijekom izlaganja suncu, što je i najprihvatljiviji način stvaranja rezervi vitamina D u tijelu.
Međutim, nije dovoljno samo kratkotrajno boraviti u odjeći na suncu, nego u obzir treba uzeti puno više faktora kao što su zemljopisni položaj, vremenski uvjeti, boja kože, starost, tjelesna težina, bolesti, onečišćenje zraka itd.
Zanimljivo je da skoro sve tjelesne stanice imaju receptore za vitamin D što već samo po sebi govori koliko je važan za održavanje normalne funkcije tijela. Također aktivira više od 2000 gena, a te reakcije omogućavaju tijelu jačanje imunosnog sustava i borbu protiv bolesti.
Možemo li povezati manjak sunca s nastajanjem bolesti?
Samo u posljednjih desetak godina objavljeno je više od 5000 znanstvenih radova o nedostatku vitamina D i povezanosti sa zdravstvenim problemima, kao i mnogim čestim bolestima današnjice. Najčešće se njegov nedostatak spominje uz pretilost, osteoporozu, dijabetes, rak te bolesti srca. Čak se, nakon gotovo 50 godina, u razvijenim zemljama ponovo pojavio rahitis.
Vitamin D i trudnoća
Dr. Michael Holick objasnio je kako je vitamin D osobito važan za razvoj bebe tijekom trudnoće. Pre-eklampsija kao najozbiljnija komplikacija trudnoće povezana je i s nedostatkom vitamina D. Ovaj vitamin djeluje i na mišićnu funkciju koja je važna kod trudova prilikom porođaja. Uočeno je da se smanjila potreba za carskim rezom ako je majka imala optimalnu razinu vitamina D u krvi tijekom porođaja.
Pri optimalnoj opskrbi majke i dijete se može dobro razvijati. Više od 50 posto trudnica koje nose zimi nažalost pate od nedostatka vitamina D. Već četiri tjedna od začeća stvara se posteljica i majčino tijelo odmah počinje prenositi vitamin D na dijete. To znači da je količina vitamina D u pupkovini ovisna o razini vitamina D kod majke. Pri tome vitamin D utječe na razvoj posteljice, mozga djeteta, imunosnog sustava, organa i skeleta, aktivnost gena i povezivanje tkiva.
Vitamin D za bebe – prevencija rahitisa
Najpoznatije djelovanje vitamina D je prevencija rahitisa koji se i razvija zbog njegova nedostatka. U tom slučaju beba ne može apsorbirati minerale važne za razvoj kostiju pa dolazi do malformacija.
Zašto bebe imaju manjak vitamina D?
Dojene bebe mogu dobiti dovoljno vitamina D ako majka ima optimalnu razinu ovog vitamina. Nedojene bebe gotovo da i nemaju šanse same pokriti potrebe za vitaminom D čak ni ljeti kada bi ga tijelo moglo samo proizvesti. Kako upravo u prvim mjesecima dolazi do ubrzanog rasta bebe, nedostatak vitamina D može dovesti do problema koji se možda više neće moći ispraviti.
Zašto davati vitamin D dojenim bebama?
Dakle, bebe trebaju puno vitamina D, a sunce kao prirodni izvor nije uvijek dostupno u dovoljnim količinama. Potreba dojenčadi iznosi 400-500 IJ (internacionalnih jedinica) vitamina D na dan, a mlijeko većine majki zbog loše opskrbe iznosi oko 60 IJ po litri. To nije količina koja može zadovoljiti potrebe bebe. Zato je potrebno podignuti dnevnu opskrbu majke vitaminom D kako bi se mogla zadovoljiti potreba djeteta.
Ako ste trudnica ili planirate trudnoću, vrijeme je za optimiziranje razine vitamina D za dobrobit vašeg djeteta, a i za vaše zdravlje.
U zimskim mjesecima ne zaboravite na svoju dozu sunca
Naša koža proizvodi vitamin D ako ju izlažemo suncu. Međutim od studenoga do ožujka u našim krajevima nema dovoljno UVB sunčevih zraka kojima bi se tijelo moglo izložiti kako bi preko kože samo proizvelo dovoljne količine vitamina D.
Zdravu djecu i adolescente trebamo poticati na zdrav način života koji uključuje zdrave prehrambene navike (unos hrane bogate vitaminom D kao što su riba – losos, haringa, tuna, zatim jaja, gljive, mliječni proizvodi pašnih krava) i tjelesnu aktivnost na zraku.
Kao što vidimo, vitamin D odlučujući je faktor za naše zdravlje. Sve više zdravstvenih stručnjaka preporučuje dodatnu opskrbu vitaminom D. Mnogi liječnici i nutricionisti zagovaraju da se trenutačne preporučene količine za uzimanje vitamina D kod djece podignu s 400 – 600 IJ (internacionalnih jedinica) na barem 800 – 1000 IJ. Treba težiti dobroj opskrbi tijekom cijele godine, a uzimanje vitamina D kao dodatka prehrani osobito se preporučuje u godišnjim dobima u kojima se sunce samo kratko pojavljuje.
Razina vitamina D u krvi može se dati izmjeriti u svakom laboratoriju. Optimalna razina vitamina D u krvi za prevenciju mnogih bolesti kod odrasle osobe trebala bi iznositi 40-100 mg/ml ili 100-250 nmol/l.
Tekst: Vedrana Nucak, mag.cin.
kineziolog i logoterapeut
www.vida.com.hr
