Iako klinci u prosincu uglavnom iščekuju Djeda Božićnjaka, tu je i onaj drugi starac koji im izmami smiješak na početku prosinca. Sveti Nikola stiže nam razveseliti mališane – diljem svijeta, ali na različite načine.
Možemo iznositi razne teorije o tome odakle potječe i što predstavlja, pa čak i kako se zove Djed Božićnjak. No, činjenica je da ga mališani – vole. On nosi poklone, on stvara čaroliju na najčarobniji dan u godini. Ne možete ih kriviti, zar ne?
Pa ipak, Sveti Nikola u njihovim srcima ima posebno mjesto. Puno je skromniji, o njemu se puno manje priča, a ipak čizmice uvijek nađu svoje mjesto na prozoru…
Pročitajte još: SAVRŠENI BOŽIĆNI POKLONI ZA MALIŠANE
Zapravo je, znaju mnogi roditelji, u cijeloj toj priči oko Djeda Božićnjaka glavni lik bio upravo on – Sveti Nikola. U njegovim poklonima, onako skromnima, leži smisao ovog blagdanskog mjeseca. Jer Sveti Nikola bio je bogat čovjek, a svu svoju je imovinu podijelio onima koji nisu imali gotovo ništa. U današnje je vrijeme zanimljivo napomenuti da je prema legendi Nikola kao vrlo mlad ostao bez roditelja – zbog epidemije.
Kasnije je postao biskup, a bio je posebno osjetljiv na djecu, koju je jako volio. A kakve se sve tradicije vežu uz njega diljem svijeta?
Kako stiže Nikola
U mnogim europskim zemljama pored čizmica na prozoru (ili ispred ulaznih vrata) djeca ostavljaju i mrkve i sijeno, za Nikolinog konja. Zvuči poznato, zar ne? U Belgiji i Nizozemskoj 6. prosinac obilježava se paradama u svakom gradu. Tada muškarac odjeven kao Sveti Nikola stiže brodom (iz Španjolske, kaže priča), a zatim na konju ili magarcu dijeli poklončiće po gradu. Upravo je nizozemski naziv njegova imena, Sinterklaas, doveo do današnjeg engleskog naziva za Djeda Božićnjaka – Santa Claus.
Pročitajte još: IZRADITE BOŽIĆNE ČESTITKE ZAJEDNO
U Danskoj i Nizozemskoj za Nikoline poklone djeca ostavljaju klompe. Pokloni su, pak, bomboni i novčići – kovanice, i to često strane. E, da, a čak i ona lizalica u obliku štapa, crveno bijela, koja često simbolizira Božić, zapravo potječe od Nikole – odnosno njegova štapa koji nosi.
Gozba u Nikolinu čast
U nekim se zemljama večer prije, 5. prosinca, okupljaju obitelji uz svečanu večeru i razmjenu poklona. U Nizozemskoj se ta večer zove Sinterklaasavond – Sinterklaasova večer. A što se jede? Tradicionalna večera uključuje misno vino, kruh u raznim oblicima, kekse u obliku Svetog Nikole i posebno glavno jelo. U Francuskoj je to svinjetina sa senfom i jabukama. U Njemačkoj će vam poslužiti Pfannkuchen, odnosno njemačku verziju palačinki.
Ne dobiju poklon samo djeca
U Italiji poklonima se ne vesele samo djeca, nego i neudane žene. Na Dan Sv. Nikole one odlaze na posebne mise gdje okreću stup sedam puta kako bi promijenile svoju sreću u nalaženju partnera. Naime, prema legendi Sv. Nikola posebno skrbi i o djevicama.
A tu je i negativac!
Ne, nismo zaboravili na Krampusa. Svetog Nikolu diljem svijeta prate i razni prijeteći likovi, varijacije Krampusa, koji kažnjava djecu koja se ne ponašaju lijepo. Na Krampusa biste mogli naletjeti u Njemačkoj, Austriji, Mađarskoj, Češkoj, Sloveniji, a i tu, doma. Obično je prikazan kao pola čovjek pola jarac – stravično stvorenje koje podsjeća na demona, zvijer, vraga.
Legenda kaže da Krampus putuje s Nikolom i zločestoj djeci ostavlja ugljen. A ako vam nije dovoljno jeze od samog pogleda na njega, možda želite znati da tu djecu Krampus ponekad utrpa u vreću i otme. E, pa ako vas to ne potakne da budete dobri, ne znamo što će!
Foto: Freepik
