Streptokok (lat. streptococcus) je rod Gram-pozitivnih bakterija iz obitelji Streptococcaceae.
Streptokok je dio normalne bakterijske flore čovjeka, ali neke vrste su uzročnici bolesti. Streptokokne bolesti su akutne zarazne bolesti uzrokovane bakterijom Streptoccocus pyogenes ili pak bata hemolitičkim streptokokom grupe A.
Koje sve bolesti uzrokuje streptokok?
Kao posljedica zaraze beta hemolitičkim streptokom djeca najčešće obolijevaju od:
- Šarlaha
- Impetiga (gnojne infkecije kože)
- Erizipela (crveni vjetar)
- Streptokone angine
- Streptokokne upale nosa i ždrijela
- Upale bronha i pluća
Osim navedenih bolesti kao komplikacija infekcije streptokokom može nastati i:
- Upala sinusa
- Upala srednjeg uha
- Upala moždanih ovojnica
- Reumatska groznica (upala zglobova i srčanog mišića)
- Upalno oštećenje bubrega (glomerulonefritis)
Šarlah
Šarlah ili scarlatina je streptokokna bolest koja najčešće počinje kao streptokokna angina. Šarlah izazivaju beta hemolitički streptokoki koji izlučuju eritrogeni toksini, a šarlah izazivaju tri toksina – A, B i C.
Djeca će se najčešće prvo početi žaliti na bol u grlu, nakon koje će uslijediti povišena temperatura, a nakon jednog do dva dana javit će se karakterističan osip. Osip kod šarlaha karakterističan je za područje pazuha, donji dio trbuha i prepona.
Lice se najčešće ne osipa, već su obrazi zažareni i topli na dodir, dok je područje oko usta blijedo ili pak bijelo.
Osip kod šarlaha traje šest do sedam dana, te će koža biti hrapava i suha. Nakon prolaska bolesti, koža će se kod bolesnika početi ljuštiti poglavito na trupu, vratu, dlanovima i stopalima.
Prilikom obolijevanja od šarlaha važno je posjetiti doktora koji će prepisati antibiotik, te isključivanje iz kolektiva poput vrtića ili škole.
Liječnik će u većini slučajeva prepisati korištenje antibiotika kroz 10 dana, te je izuzetno važno da pacijent popije cijelu kuru antibiotika.
Vrlo je malena šansa da se šarlah kao bolest ponovi. Ponovno obolijevanje od šarlaha je rezultat infekcije drugim tipom eritrogenog toksina na koji pacijent nije imun.
Streptokokna angina ždrijela
Angina ždrijela je najčešća bolest uzrokovana streptokokom. Inkubacija kod angine je kratkotrajna i traje jedan do tri dana. Bolest nastupa naglo s vrlo povišenom temperaturom, groznicom, te jakom grloboljom, glavoboljom i bolovima u zglobovima.
Kod djece nije neobično da će se bolest manifestirati povraćanjem te bolovima u grlu. Prilikom obrade liječnik će streptokoknu anginu prepoznati po gnojnim točkicama na grlu, te bolnim i otečenim limfnim čvorovima.
Kao i kod šarlaha potrebno je liječenje antibiotikom i to najčešće u trajanju od 10 dana.
Erizipel (crveni vjetar)
Crveni vjetar je streptokokna infkecija koža, a zaraza nastaje kada bakterije uđe u kožu preko malenih i uglavnom nevidljivih ozljeda. Bolest je češća kod starije populacije, a najčešće se nalazi na potkoljenicama i to zbog upaljenih i proširenih vena.
Erizipel se javlja naglo i to sa simptomima povišene temperature, groznicom, bolovima u zglobovima, glavoboljom i povraćanjem. Na koži se na specifičnim mjestima javlja crvenilo i otok koji se prema periferiji širi u obliku tračaka, a zdrava koža je ograničena od zdrave kože.
Impetigo
Impetigo je kao i crveni vjetar streptokokna infekcija kože, s time da se impetigo često javlja kod male djece. Uzrokuju ga stafilococcus aureus i streptococcus grupe A, a prenosi se s osobe na osobu ili u kontaktu s predmetima.
Impetigo je vrlo zarazna bolest kojoj pogoduju slabi higijenski uvjeti, a najčešće u tijelo ulazi preko rane i površinske ozljede kože.
Ta bolest se mora odmah početi liječiti jer je iznimno zarazna, te u vrlo kratkom roku može oboljeti cijeli kolektiv.
Impetigo se najčešće javlja kod djece koja borave u nehigijenskim uvjetima. Tu vrstu bolesti karakteriziraju crveni čirevi u području nosa i usta koji pucaju te nastaju kraste u boji meda.
Od impetiga najčešće obolijevaju mala djeca, a kod dojenčadi se može javiti i bulozni impetigo kod kojeg će se čirevi i rane lokalizirati u pelenskom području.
Impetigo se liječi antibiotskim kremama i mastima, ali i oralnim antibiotikom najčešće u trajanju do sedam dana. Zaraza prestaje 48 sati nakon primjene prve kure antibiotike, te će u tom periodu dijete morati biti isključeno iz kolektiva.
Ektima
Ektima je također streptokokna infekcija kože, a uzrokuje ju streptokok iz grupe A. Ektimu karakterizira otvorena nekrotična ulceracija kože. Za razliku od impetiga kod kojeg će nastati ranica, ektima se prepoznaje po otvorenoj rani promjera do dva centimetra.
U zahvaćenoj regiji su najčešće prisutni i otečeni limfni čvorovi.
Ektima se liječi isto kao i impetigo.
Potvrda zaraze
Specifične zaraze streptokokom liječnik će najčešće prepoznati i bez uzimanja obrisa ždrijela. Liječnik će najčešće uzeti obris kada će se dvoumiti između virusne i bakterijske angine grla.
Liječenje streptokoknih bolesti
Sve streptokokne bolesti u pravilu se uspješno liječe antibioticima, a prvi izbor je penicilin, osim u slučaju preosjetljivosti kada se koristi azitromicin.
Antibiotici se najčešće koriste u periodu od 10 dana, te je potrebno popiti cijelu kuru kako ne bi došlo do ponavljanja bolesti.
Osim antibiotskog liječenja koristi se i simptomatska terapija u obliku terapije za snižavanje temperature i nesteroidnih upalnih lijekova i pastila za ublažavanje grlobolje.
Zaraznost
Bolesnik je u vrijeme bolesti zarazan za vrijeme akutne faze. Nakon dijagnoze, liječnik propisuje antibiotik. Smatra se da već nakon 48 sati od početka terapije bolesnik više nije zarazan.
Asimptomatski kliconoše
Kod streptokoka je specifično što se nalazi u gotovo svima nama, a bolest uzrokuju pirogeni streptokoki. Učestalost kliconoša (zdravih osoba) može biti čak do 8%, a pogotovo u urbanim sredinama, a specifično u vrtićima i školama.
Većina kliconoša će se riješiti spontano streptokoka u roku od dva do tri tjedna.
Kliconoše prema najnovijim terapijskim smjernicama nije potrebno liječiti, osim u teškim slučajevima oboljenja unutar obitelji ili ako se u obitelji infekcija ponavljaju više puta kroz godinu.
Naime, smatra se da kliconoše nisu pod pojačanim rizikom razvoja postreptokoknih komplikacija, niti su značajni prenosioci bolesti u svojoj okolini kao što su bolesnici u akutnoj fazi bolesti.
Foto: Shutterstock
