Epilepsija je skup kroničnih neuroloških poremećaja za koje su karakteristični epileptični napadaji. Sam naziv bolesti dolazi od grčke riječi za zgrabiti ili pogoditi, što je karakterističan opis za epileptički napadaj.
Epilepsija predstavlja kronični poremećaj stanica moždane kore zbog kojeg te stanica postanu “prenadražljive”. Stanice moždane kore u epileptičkom napadaju sinhronizirano izbijaju električne impulse.
Uzroci epilepsije
Uzroci epilepsije mogu biti brojni, od prirođenih poremećaja središnjeg živačnog sustava, pa sve do traume glave ili tumora. U dječjoj dobi epilepsija je najčešće uzrokovana neonatalnom traumom. Nakon toga slijede uzroci poput poremećaji razvoja krvnih žila, prirođena oštećenja, ozljede glave i infekcije.
Međutim, najveći i najznačajniji broj epilepsija su one s nasljednom osnovom i one kriptogene (skrivenog, nevidljivog značenja).
Epileptički napadaji
Epileptički napadaji su klinička manifestacija epilepsije, a postoji nekoliko vrsta napadaja.
Grand mal napadaj
To je najteži oblik epileptičkog napadaja u kojem bolesnik uz glasan krik gubi svijest, pada na pod, pjena mu izlazi na usta, te se trza i grči. Nakon napadaja slijedi duboki san ili pak koma, ako je riječ o dužem napadaju i težem obliku bolesti.
Apsans
To je kratkotrajni gubitak svijesti s prestancima tjelesnih aktivnosti, uključujući i disanje, a traje najdulje 20-ak sekundi. Apsans je specifičan po tome što bolesnik ne zna da ima napadaj, a tijekom dana ih može biti nekoliko. Javlja se isključivo kod djece.
Mioklonizmi
Riječ je o nevoljnim trzajevima mišića, a mogu uključivati cijelo tijelo, pojedine skupine mišića ili pak zasebne mišiće. Tipični mioklonizmi su trzajevi kapaka ili pak trzajevi glavom.
Atonički ili astatski napadaji
Kod ove vrsta napadaja riječ je o potpunom gubitku tonusa čitavog tijela. Kod atoničkog napadaja osoba se ruši na pod i često trpi traumu od pada.
Epilepsija i epileptički napadaj
Epilepsija je skup kroničnih neuroloških poremećaja, dok je epileptički napadaj manifestacija epilepsije. Osoba koja je imala epileptički napadaj ne mora nužno imati epilepsiju.
Epilepsiju će liječnici dijagnosticirati tek nakon isključenih drugih uzročnika napadaja (poput traume glave), utvrđivanja okolnosti napadaja, te naposljetku EEG nalaza.
Epileptički napadaji kod djece
Epileptički napadaji kod djece su vrlo česti bez dijagnoze epilepsije kao bolesti.
Febrilne konvulzije: epileptički napadaj koji se javlja uslijed visoke temperature , a vrlo je čest kod djece do četvrte godine života.
Upale mozga: meningitis i encefalitis često će uzrokovati epileptički napadaj
Kontuzija mozga: nagnječenje mozga često kao simptom ima epileptički napadaj
Moždani udar: udar često ima popratni epileptički napadaj
Metabolički poremećaji: manjak kalcija i elektrolita i niska razina šećera mogu biti okidač za epileptički napadaj
Foto: Freepik
