Obitelj

Štednja: Zašto i kako štedjeti i ulagati?

Štednja treba započeti već s prvim priljevom novca. Ako se redovito izdvajaju i manje svote novca za štednju na dugi rok, može se kumulirati značajan iznos koji će dobro doći za nepredviđene okolnosti ili za daljnje ulaganje.

Nakon što ste dobro proanalizirali svoje prihode, rashode i napravili kućni proračun, na redu je izrada mjesečnog plana štednje / ulaganja. Pravilo bi trebalo biti da uštedite / uložite 10 – 15 % mjesečnog prihoda. Ako ne uspijevate, preispitajte još jednom svoje troškove.

Na tržištu se nude razni štedno-ulagački proizvodi: štedni ulozi, stambena / dječja štednja, mirovinska štednja, ulaganja u investicijske fondove i razne usluge osiguranja.
Važno je da u skladu sa svojim potrebama i apetitom za rizik odaberete proizvod koji Vam najviše odgovara, definirate ciljeve štednje / ulaganja, razdoblje, prioritete i redovito provjeravate stanje štednoulagačkih proizvoda koje ste ugovorili.

Samo 100 kn mjesečno kroz 30 godina uz kamatnu stopu od 2,5 % na kraju razdoblja trebalo bi rezultirati s približno 52.000 kuna ušteđevine, odnosno 100 kn mjesečno uloženih u investicijski fond uz vlastiti očekivani prinos od 2,99 % oko 57.000 kuna. Važno je napomenuti da je očekivani prinos od fonda isključivo vlastita procjena očekivanja i da ga određujete sami.
Tijekom planiranog razdoblja ulaganja prinosi mogu oscilirati, što ovisi o tržištima na kojima investicijski fondovi ulažu i nije ih moguće predvidjeti. Možete pogledati kako su se kretali prinosi fonda u koji planirate uložiti novce kroz duže razdoblje u prošlosti, ali ta su kretanja svakako informativnog karaktera i nisu jamstvo budućih  kretanja.

Štedni ulozi najčešće nose manju zaradu od one koja se ostvaruje ulaganjem u fondove, ali su ulaganja u fondove po svojoj prirodi rizičnija ulaganja i zahtijevaju znanje.

Na što obratiti pažnju prilikom ugovaranja štednje?
✗ Informirajte se o ponudi štednih proizvoda.
✗ Usporedite kamatne stope na depozite, način obračuna i pripisa kamate (mjesečno, godišnje ili po isteku trajanja depozita).
✗ Banke nude fiksne i promjenjive kamatne stope. Provjerite pod kojim se uvjetima kamatna stopa mijenja. Neke banke nude nešto veću  kamatnu stopu ako se sredstva oročavaju putem internet-bankarstva.
Provjerite ima li tu mogućnost i Vaša poslovna banka.
✗ Oročena štednja: provjerite uvjete za prijevremeno razročenje štednog depozita. Većina banaka ima mogućnost razročenja štednog uloga i prije isteka roka. U tom slučaju visina kamatne stope drugačije je definirana.
✗ Dječja štednja: štednja glasi na djetetovo ime, a ugovor o štednji sklapa roditelj ili skrbnik. Zakonski zastupnik sredstvima dječje štednje raspolaže ograničeno.
Bez odobrenja centra za socijalnu skrb roditelj ili skrbnik može raspolagati iznosom do 10.000,00 kuna mjesečno.
✗ Ugovor o štednji – obvezno pročitajte ugovor koji potpisujete. Ne ustručavajte se pitati stručnu osobu u poslovnoj banci za objašnjenje stavki  iz ugovora koje vam nisu jasne.

Osiguranje štednog uloga
Sukladno Zakonu o osiguranju štednih depozita, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) osigurava depozite vjerovnika u svakoj kreditnoj instituciji do uključivo visine od 100.000,00 EUR.

Tekst: Ana Vrbošić i Danijela Princi Grgat
Hrvatski institit za financijsku edukaciju