Zdravlje i prehrana

Slabovidnost ili ambliopija kod djece: na pregled do 4. godine!

Slabovidnost

Slabovidnost ili ambliopija kod djece je slab vid, najčešće jednog oka. Vid takva oka, unatoč optimalno propisanim naočalama, značajno je lošiji od onoga drugog, boljeg oka.

Najčešći su uzroci ambliopije razlika u lomnoj jakosti (“dioptriji”) između dva oka ili bijeg oka (strabizam). Zbog toga ono oko koje šalje „lošiju sliku“ prema mozgu, bude potiskivano. Vid tog oka u razvoju zaostaje za boljim okom i nastaje slabovidnost.

Ako strabizam nije izražen, pa se ne uoči, ili ga pak uopće nema, već postoji samo razlika u „dioptriji“, roditelji ne mogu ni po čemu pretpostaviti da dijete jednim okom slabo vidi. Jedino se liječničkim oftalmološkim pregledom može utvrditi postojanje ambliopije.

LIJEČENJE SLABOVIDNOSTI

Slabovidnost se liječi vrlo uspješno. Što se ranije započne, rezultati su bolji. Ako se ne liječi pravodobno, u ranoj dječjoj dobi, kasnije se više niti jednim načinom (naočalama, kontaktnim lećama, laserom, operacijama) vid ne može poboljšati. Posljedice traju cijeli život.

Ambliopija dijete ograničava u čitanju i u zadatcima koji zahtijevaju finu motoriku, a kasnije i u izboru zanimanja. U osoba s ambliopijom rizik od ozljede ili gubitka vida boljeg oka veći je nego u onih s dobrim vidom na oba oka.

ODABIR NAOČALA

Liječenje ambliopije u pravilu započinje propisivanjem naočala. Nakon kapanja kapi za sprječavanje izoštravanja slike (akomodacije), liječnik za oči – oftalmolog može točno odrediti potrebnu dioptrijsku jakost. Naočale su u djece ljekovito sredstvo, a ne pomagalo, kao u odraslih.

Djeca stoga naočale trebaju nositi stalno. Pri tome osobitu pažnju treba pridati izboru okvira naočala. Okvir treba biti odgovarajuće veličine, čvrst i stabilan, ali i lagan i siguran. Nakon privikavanja na naočale, na prvom kontrolnom pregledu kod oftalmologa ispitat će se vid svakog oka zasebno. Ako i dalje jedno oko vidi značajno slabije od drugoga, radi se o ambliopiji i preporučit će se daljnje liječenje.

LIJEČENJE FLASTEROM

Najčešće je to zatvaranje oka koje bolje vidi flasterom, na kožu lica, ispod naočala. Ovaj oblik liječenja treba provoditi svakodnevno, onoliko dugo koliko je liječnik oftalmolog preporučio. Tijekom nošenja flastera dobro je dijete zabaviti nečim što i inače voli.

S manjom djecom to može biti igra slaganja oblika (jednostavne velike puzzle), gledanje crtanih filmova i slično. U starije djece crtanje, bojenje, spajanje točkica na papiru ili igrice na računalu dodatno potiču razvoj vida.

Što je zadatak za vid zahtjevniji, to je učinak bolji, no treba ga i prilagoditi mogućnostima slabovidnog oka. U protivnom će djetetu takva igra brzo dosaditi.

ZNAKOVI ZA PREGLED

Znakovi koji bi bez obzira na djetetovu dob trebali roditelje potaknuti da dovedu dijete na pregled kod liječnika za oči – oftalmologa:

  • krivi položaj oka („u križ ili na van“)
  • njihanje / treperenje očiju
  • često treptanje, žmirkanje, trljanje očiju
  • vidljive promjene na oku i vjeđama (na pr. bijeli refleks iz zjenice ili spuštena vjeđa)
  • naginjanje / okretanje glave na jednu stranu
  • nesigurnost u kretanju
  • nepreciznost u hvatanju
  • približavanje pri čitanju /gledanju TV-a
  • teškoće pri čitanju
  • glavobolje, osobito u poslijepodnevnim satima nakon vrtića / škole.

Oftalmološki se pregled svakako preporučuje, najkasnije do 3. godine, za svu ostalu djecu (bez gore navedenih znakova), a u koje postoji:

  • povećan rizik od očne bolesti / stanja (prijevremeno rođena i/ili neurorizična djeca)
  • usporeni razvoj
  • članova obitelji s bijegom oka (strabizmom), slabovidnošću (ambliopijom), refrakcijskim anomalijama („dioptrijom“) ili drugim nasljednim bolestima očiju (npr. urođena mrena ili glaukom).

Nikako nemojte propustiti prigodu provjeriti vid svojega djeteta u sklopu Nacionalnoga programa probira za ambliopiju! Sva djeca dobivaju poziv na kućnu adresu nakon što navrše četiri godine života. Odazovite se na poziv! Samo je rano otkrivanje poteškoća razvoja vida preduvjet uspješnog liječenja.

Tekst: prim. dr.sc. Jelena Petrinović-Dorešić, dr.med.
Poliklinika za dječje bolesti “Dr. Sabol”
KB Sveti Duh

Foto: Freepik