Nažalost, antibiotici se unatoč nastojanjima vodećih ljudi u struci prečesto koriste. Riječ je o globalnom problemu koji je dobro poznat, a poznati su i čimbenici koji tome pridonose – najčešće neopravdani zahtjevi pacijenata.
Roditelji se vrlo lako odlučuju svom djetetu dati antibiotik, iako u nalazima brisova, krvne slike, urina, pa i na temelju kliničke slike, nema sumnje na bakterijsku infekciju. Pod velikim pritiskom, liječnici popuštaju i u većini slučajeva propisuju antibiotik.
Zato je potrebno istaknuti da antibiotici ubijaju bakterije, ali ne i viruse. A upravo virusi uzrokuju devet od deset upala ždrijela, a deset od deset slučaja influence. Primjena antibiotika kod viroza sasvim je nepotrebna i beskorisna, a zapravo je i štetna jer dodatno oslabljuje organizam.
Antibiotici ne djeluju na povišenu temperaturu, bolove, gljivice, parazite ili viruse, i nemaju izravan učinak na kašalj ili grlobolju. Indicirani su isključivo u upalnim bolestima koje su uzrokovane bakterijama.
Pretjerana roditeljska briga te premalo oslanjanja na simptomatsko liječenje bolesti rezultiralo je sve češćim nuspojavama pri uporabi antibiotika: poremećaji crijevne flore – jer se uništavaju korisne bakterije koje pomažu organizmu, što se manifestira proljevom, perigenitalnim crvenilom i svrbežom (zbog razvoja gljivica). Ne smetnite s uma da su najčešći uzročnici akutnih bolesti gornjih dišnih puteva i „grlobolja“ u dječjoj dobi upravo virusi na koje antibiotici nemaju nikakva učinka!
Nerazborito korištenje antibiotika može dovesti do epidemije superotpornim bakterijama. Uzimanjem antibiotika u slučajevima kada to nije potrebno smanjuje se mogućnost liječenja upala kod kojih oni mogu biti učinkoviti.
Što to znači?
To znači da se sutra možemo razboljeti od neke dobro poznate bakterije i da nijedan antibiotik ne djeluje na nju. Čestom upotrebom antibiotika ugrožena je njihova učinkovitost jer se razvija otpornost bakterija na te lijekove. Zbog toga je bitno da se antibiotici ne uzimaju bez liječničke preporuke.
Što savjetujemo?
Izbjegavajte i što manje koristite antibiotike. Služite se alternativnim metodama liječenja, koje su korisne i za pojedinca i za društvo u cijelosti.
Zabrinjavajući je podatak da u posljednjih 25 godina nije otkrivena niti jedna nova grupa antibiotika te da zbog pretjerane uporabe antibiotici koji su nam na raspolaganju sve manje djeluju na već dobro poznate bakterije.
Liječnici mogu vrlo lako doći do zaključka treba li djetetu antibiotik – i to pomoću nalaza krvi (sedimentacijom, C reaktivnim proteinom, visinom leukocita, diferencijalnom krvnom slikom, nalazom urina), kao i brisovima ždrijela, nazofarinksa te urinokulturom. Tako će i roditelj znati da za svoje dijete čine ono najbolje – sa sigurnošću će odlučiti hoće li ili neće dati antibiotik.
Kad se suočite s preporukom da se djetetu daje antibiotik bez pisane dokumentacije, nalaza krvi ili slično, a smatrate da antibiotik možda nije potreban, zamolite liječnika da vam objasni na čemu se temelji odluka o uvođenju antibiotika, potom možete zatražiti drugo mišljenje i konačno možete preuzeti odgovornost i odbiti predloženo liječenje (što vam omogućava Zakon o zaštiti prava pacijenta).
Ako je vašem djetetu opravdano prepisan antibiotik, poštujte količinu, vrijeme uzimanja i duljinu uzimanja lijeka!
Antibiotici liječe bakterijske infekcije samo ako su pravilno odabrani, primijenjeni u točnoj dozi i u točnim vremenskim razmacima, čime je osigurana efektivna koncentracija antibiotika u krvi i ako terapija traje dovoljno dugo.
Antibiotici se ne smiju prestati piti kada simptomi popuste. U suprotnom stvaramo bakterijski recidiv (povrat bolesti) ili, što je još opasnije, rezistenciju (otpornost) bakterije na taj antibiotik – što može dovesti do bolničkog liječenja.
Dragi roditelji, prije svake uporabe antibiotika razmislite i procijenite. Pet dana dužeg, sporijeg liječenja, s puno truda, strpljenja, dizanja noću, brisanja nosića, kihanja, kašljanja, puno čajeva i inhalacija ali bez uzimanja antibiotika produžuje život vašem djetetu, jača njegov imunitet, osnažuje ga, i što je najbitnije – tako čuvate njegov organizam za trenutke kada će djelovanje antibiotika opravdano biti potrebno.
Kristina Godanj Čavar, mag. pharm.
