Proljev je poremećaj uobičajene crijevne funkcije kada dolazi do učestalog pražnjenja crijeva popraćenog tekućom ili rjeđom stolicom.
Proljev kod beba i djece može biti uzrokovan virusnim oboljenjima, a kod beba je češće u pitanju promjena u prehrani. Ako kod kuće imate vrtićarca znate već da je crijevna viroza često i vrlo neugodno oboljenje za tu populaciju djece. Ako pak imate bebu doma onda ćete se iznenaditi koliko je proljev učestali poremećaj. Proljev kod beba i djece djece najčešće je virusni i to je prilično bezazlena bolest, dok je bakterijski opasniji ali i rjeđi.
VIRUSNI PROLJEV
Proljev kod beba najčešće dolazi kada su već upoznati s krutom hranom, te je nešto u toj prehrani potaknulo stvaranje proljeva. Najčešće su to bjelančevine kravljeg mlijeka, žitarice, te generalno gluten.
Bebe do šest mjeseci rijetko obolijevaju od proljeva jer su još uvijek zaštićene majčinim antitijelima, te im je sluznica obložena majčinim mlijekom, ukoliko su isključivo dojena.
Osim hrane, vjerojatnije je da će kod bebe proljev izazvati virus nego li bakterija. Virusni proljevi češći su u ljeto i u jesen, a posebice rota virus i enterovirusi.
Enterovirusi su najčešća infekcija probavnog trakta, te se često naziva bolest prljavih ruku. Najčešće obolijevaju djeca u vrtićkoj dobi, te nakon posjete bazenima.
Od rota virusa najčešće će oboljeti djeca u dobi od šest mjeseci do dvije godine, a prenosi se oralno – fekalnim putem. Dakle, u dodiru s kontaminiranom površinom, ali i kapljičnim putem preko zraka. Čak 30% uzročnika crijevnih infekcija je rota virus, a valja imati na umu da je vrlo zarazan, te da nakon preboljene infekcije dijete može opet oboljeti od virusa.
Adenovirusi također uzrokuju crijevnu virozu, a s njim često dolazi i temperatura, te simptomi nalik na gripu. Najugroženija populacija adenovirusom su dojenčad i jako mala djeca.
BAKTERIJSKI PROLJEV
Crijevni infekti uzrokovani bakterijama u razvijenim sredinama su vrlo rijetki i to zbog dobro organizirane službe javnog zdravstva, a prije svega kontrolom namirnica i vode za piće.
Salmonela je najčešći crijevni bakterijski infekt. Do zaraze najčešće dolazi u ljetno zbog pokvarenih jaja, namirnica na mliječnoj bazi ili životinjskog mesa. Simptomi nastupaju naglo, dosta su burni i traju oko tri dana.
Shigella je bakterija koja uzrokuje upalu debelog crijeva, a zaraza se prenosi s osobe na osobu i preko zagađene hrane, a najčešće vode i mlijeka. Shigella je najčešće prisutna u zdravstvenim ustanovama i dječjim vrtićima zbog nedostatnih navika dječje higijene.
Escherichia coli je bakterija koja čini normalni sastav crijevne flore. Postoji više vrsta te bakterije, te težina infekcije ovisi o vrsti bakterije. Escherichia će se najčešće naći i u urinu i to zbog ulaska bakterije kroz crijeva u mokraćne puteve.
KAKO SE LIJEČI PROLJEV?
Djeca i bebe koje imaju proljev najčešće će odbijati hranu i piće. Dojenčadi i bebama na adaptiranom mlijeku treba po uobičajenom ritmu nuditi bočicu odnosno dojku.
Djeci koja imaju proljev potrebno je izmijeniti prehranu i to prema posebnoj dijeti. Većina doktora i dalje preporučuje BRAT dijetu (bread – rice – apples – tea; kruh – riža – jabuka – čaj), iako stručnjaci već godinama apeliraju da nema podataka o učinkovitosti te dijete. BRAT dijeta može vam biti podloga za prehranu mališana, ali u nju treba uključiti kuhano povrće, bistre juhe, lagano meso poput piletine, lakša variva, te mliječne fermentirane proizvode poput svježeg sira, jogurta, kiselog mlijeka ili kefira.
Prženu, masnu i slatku hranu treba strogo izbjegavati kako bi se sluznica crijeva što prije oporavila, a umjesto slatkoga djeci možete davati banane ili jabuke jer su to voćke koje ne otvaraju.
Hidracija odnosno dovoljan unos tekućine prilikom proljeva je ključan! U pravilu, tekućine se pije koliku bolesnik ima potrebu. S obzirom da je to s malom djecom teško, bitno je što češće nuditi vodu, čaj, domaći nezaslađeni sok od jabuke, juhu, a bebama što češće nuditi dojku odnosno bočicu.
PROBIOTICI I ORALNI REHIDRANTI
Probiotici su mikroorganizmi koji pospješuju obnavljanje oštećene crijevne flore i lakše prevladavanju proljeva. Probiotici koji se kupuju u ljekarni imaju najveću učinkovitost, dok ih fermentirani mliječni proizvodi nemaju dovoljno za uspješni oporavak.
Oralna rehidracijska sol ili tekućina služi kako ne bi došlo do po život opasne dehidracije, a naročito djece. U tim solima odnosno tekućinama nalaze se minerali i soli koji su iz tijela izgubljeni zbog dehidracije. Također, u njima se nalazi i mala količina šećera koja pospješuje apsorpciju vode.
Rehidracijske tvari treba početi koristiti već prilikom pojave prvog proljeva ili povraćanja.
KADA ZVATI LIJEČNIKA?
Kod malih beba prilikom pojave proljeva treba se što prije obratiti liječniku, a odmah zovite liječnika ako:
- je beba mlađa od 12 tjedana i ima temperaturu
- dijete ima temperaturu preko 40 stupnjeva
- dijete nije ništa pilo preko osam sati i ima izražene znakove dehidracije
- beba do mjesec dana ima više od tri proljevaste stolice
- dijete ima više od osam stolica u osam sati
- primijetite krv u stolici
- dijete je preslabo da bi stajalo ili leži nepomično
Zovite liječnika radi konzultacija, unutar radnog vremena kada:
- dijete ima sluz ili gnoj u stolici duže od dva dana
- temperatura traje duže od tri dana
- dijete koje ima kontroliranu stolicu ju nekontrolirano ispušta
HIGIJENSKE SMJERNICE
- pranje ruku nakon obavljanja stolice, odnosno mijenjanja pelena drastično smanjuje učestalost proljeva
- operite ruke nakon kihanja, kašljanja i puhanja nosa
- ruke perite prije pripreme obroka
- kada dolazite doma ili nekome u dom
- djeci perite ruke prije dolaska u vrtić i nakon dolaska iz vrtića
- djecu educirajte da rukama ne diraju đonove cipela, smeća i slično
- ruke perite ili dezinficirajte nakon igranja na livadama na kojima borave psi i mačke
Foto: Unsplash
