Mama

Postporođajna depresija – kako se nositi s baby bluesom?

Postoporođajna depresija

Postporođajna depresija, baby blues ili PPD nazivi su za emocionalne promjene i promjene u ponašanju mame koje se javljaju nakon poroda.

Prije svega, u tom se razdoblju događa niz hormonskih i organskih promjena i prilagodbi. Vjerojatno će se ostvariti neka ugodna očekivanja vezana uz majčinstvo, no možda će postati realna i mnoga strahovanja.
Svakodnevna briga o djetetu donosi novu razinu stresa u majčin život. Kada tome dodamo umor, neprospavane noći, neizbježne promjene u načinu života i odnosu s partnerom i obitelji, vrlo jasna postaje mogućnost da će majka nakon porođaja pokazivati određene psihičke tegobe. Odnosno, postporođajna depresija!

I doista, mnoge žene iskusit će u tom razdoblju postporođajnu tugu.

Postporođajna tuga

Poslijeporođajna tuga (engl. baby blues) prolazna je promjena raspoloženja koja se javlja u prvim danima nakon porođaja i traje od nekoliko dana do dva tjedna. Postporođajna depresija često zna mamama biti teška. Majke koje iskuse poslijeporođajnu depresiju mogu biti plačljive, emocionalno osjetljive, razdražljive, promjenjiva raspoloženja. Mogu imati problema sa spavanjem i koncentracijom, biti umorne, tjeskobne ili nezadovoljne.

Prema rezultatima nedavnog istraživanja, 20-40 posto majki – a prema nekima njih čak i do 80 posto – doživjet će poslijeporođajnu tugu. Ona nije ozbiljna opasnost za majčino i djetetovo zdravlje jer je majka, usprkos određenim poteškoćama, sposobna brinuti se za svoje dijete. Poslijeporođajna tuga smatra se uobičajenom reakcijom na promjene nastale u razdoblju nakon porođaja, i uz strpljenje i potporu obitelji i okoline ona će brzo nestati.

Međutim, ponekad majka nakon porođaja doživljava intenzivne promjene raspoloženja koje se očituju u mnogim područjima njezina života i koje ometaju njezino svakodnevno funkcioniranje. Postoji mogućnost da će određen broj majki doživjeti poslijeporođajnu depresiju.

Postporođajna depresija

Poslijeporođajna depresija je poremećaj raspoloženja u kojem dominiraju osnovni simptomi sniženog raspoloženja – depresije i gubitka interesa. Uz njih se pojavljuju i mnogi drugi simptomi, i to na razini mišljenja, emocija, ponašanja i na tjelesnom planu. Poslijeporođajna depresija javlja se najčešće unutar tri mjeseca od porođaja, no može biti prisutna već od djetetova rođenja ili se nastaviti na depresiju koja se pojavila u trudnoći. Moguće je da se pojavi i iza trećeg mjeseca pa sve do godine dana od djetetova rođenja. Učestalost pojavljivanja poslijeporođajne depresije je između 10 do 15 posto. Ovisno o težini i vrsti simptoma, može biti blaga, umjerena ili teška.

Važno je napomenuti sljedeće: ako se uz prisutnost depresivnih simptoma pojave sumanute misli, halucinacije, konfuzija, smetnje u orijentaciji, dezorganizirano ponašanje, nepovjerenje, sumnjičavost, suicidalna razmišljanja i pokušaji prema sebi ili djetetu, tada se radi o poslijeporođajnoj psihozi. U tom slučaju potrebno je odmah potražiti stručnu pomoć jer takva  situacija ugrožava i majčin i djetetov život i zahtijeva neodgodivo liječenje.

Svaka majka može oboljeti od poslijeporođajne depresije, međutim kod nekih žene rizik od obolijevanja bit će veći. Iako postoje različite teorije koje objašnjavaju nastanak poslijeporođajne depresije, stručnjaci se načelno slažu u tome da kod žena koje pate od poslijeporođajne depresije svakako postoje određene endokrinološke i neurofiziološke promjene.

Kako brinuti o mami?

Poslijeporođajnu depresiju važno je liječiti jer ona ne utječe samo na zdravlje i kvalitetu majčina života nego i na djetetov razvoj i zdravlje. Ona smanjuje majčinu fizičku ali i emocionalnu sposobnost za brigu oko djeteta. Majka koja je depresivna teško može  prepoznati i odgovoriti na djetetove potrebe i pružiti mu osjećaj zaštite i ljubavi koji je prijeko potreban za razvoj zdrava emocionalnog odnosa među njima.

Zato, ako primijetite da vi ili netko vama blizak ima simptome koji upozoravaju na poslijeporođajnu depresiju, svakako potražite stručnu pomoć. Traženje pomoći kao i briga za sebe i svoje zdravlje pokazatelj su hrabrosti  i odgovornosti – a ne znak slabosti. Javite se svom liječniku, patronažnoj sestri, ginekologu ili nekoj od ustanova ili organizacija koje se skrbe za mentalno zdravlje ljudi. Obratite se osobi od povjerenja i potražite pomoć.

U tretmanu i liječenju poslijeporođajne depresije primjenjuju se psihoterapija, farmakoterapija te ponekad alternativni postupci.

Mentalno zdravlje je važno

Psihoterapije različitih teorijskih pravaca, individualne, grupne ili obiteljske dokazano su učinkovite kod blage do umjerene poslijeporođajne depresije. Također veliku podršku majke mogu naći u grupama podrške. Ako se radi o blagoj do umjerenoj depresiji, ako majka nije ranije uzimala nikakve lijekove i ako doji, psihoterapija se nudi kao prva metoda izbora u liječenju poslijeporođajne depresije.

Međutim, u njezinu liječenju ponekad je nužna primjena lijekova, obično u situacijama umjerene do teške poslijeporođajne depresije. Prilikom izbora lijekova u terapiji vodit će se računa o dobrobiti ali i o rizicima njihove primjene.

Neke majke koristit će alternativne pristupe liječenja kao što su razne vježbe, masaže, meditacije, akupunktura, homeopatija i slično. Ako majka prepozna da joj određeni tretman ili alternativna terapija koristi, može je primijeniti. Potrebno je međutim da te aktivnosti budu  planirane i usklađene s ostalim postupcima koji se poduzimaju radi poboljšanja i unapređenja njezina zdravlja.

Tretman u liječenju poslijeporođajne depresije treba biti individualiziran i prilagođen ne samo  simptomima, potrebama i situaciji osobe kojoj je namijenjen nego i njezinim željama i odabiru koji će sama učiniti. Majka koja pati od poslijeporođajne depresije trebala bi biti pod stalnim nadzorom stručnjaka.

Potpuni oporavak od poslijeporođajne depresije je moguć. Što brže potražimo pomoć i započnemo s odgovarajućim tretmanom, to je vjerojatnije da će i oporavak biti brži. Pravodobnim prepoznavanjem simptoma, traženjem pomoći i liječenjem možemo i sebe i svoju obitelj poštedjeti boli i patnje koje poslijeporođajna depresija nosi sa sobom te vratiti kvalitetu u majčin, djetetov i život ostalih članova obitelji.

Simptomi postporođajne depresije

Pored osnovnih simptoma, u poslijeporođajnoj depresiji mogu se javiti neki od sljedećih simptoma:

  • često plakanje, tuga i potištenost
  • smetnje koncentracije i poteškoće pamćenja
  • osjećaj preplavljenosti, nemogućnost nošenja sa svakodnevnim problemima te poteškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka
  • iskrivljen ili negativan doživljaj stvarnosti, sadašnjosti, ali i budućnosti
  • razdražljivost, tjeskoba, bezvoljnost
  • nedostatak samopouzdanja i osjećaja vlastite vrijednosti, bespomoćnost
  • osjećaj beznađa, nemoći ili krivnje
  • nedostatak užitka i zanimanja za bavljenje stvarima kojima se žena ranije bavila (uključujući i seksualnu želju)
  • umor ili gubitak energije odnosno pretjerano iscrpljivanje
  • psihomotorni nemir ili smanjena psihomotorna aktivnost
  • nesanica (koja nije povezana s djetetovim potrebama) odnosno poteškoće s usnivanjem ili pretjerano spavanje
  • značajne promjene apetita – osoba jede ili premalo ili previše
  • tjelesne smetnje kao što su glavobolje, bol u prsima, izraženo kucanje srca, bolovi u želucu i slično
  • nedostatak ili slaba povezanost s djetetom te gubitak zanimanja za dijete, obitelj i druge aktivnosti, osjećaj nedostatka ljubavi prema djetetu ili pretjerana zabrinutost za dijete
  • katkada se javljaju suicidalne misli, strahovi i opsesivne misli da će majka nauditi djetetu
Što treba znati?

Postporođajna depresija pogađa puno više mama nego što mi to mislimo. Prije svega, nije sramota tražiti pomoć, a niti reći da nešto nije uredu. Isto tako, nije sramota niti pitati mamu treba li joj pomoć.

Kao društvo trebamo shvatiti da trudnoća nije blaženo stanje, nego drugo stanje. I to vrlo kompleksno u kojem se život jedne žene u potpunosti mijenja – emocionalno i fizički, i to samo na devet mjeseci. Da bi se nakon devet mjeseci sve vratilo u “ono prvo stanje”.

Trudnoća i oporavak od trudnoće su vrlo kompleksni i teški, a nije dovoljno šest tjedana babinja, da bi žena bila “ona stara”. Potrebno je puno više od toga i imati uvijek na umu da nikada neće biti ona stara. Postporođajna depresija je stvarnost koja okružuje mame i trebamo toga biti svjesni!

Pročitajte još tekstova o postporođajnoj depresiji:

Foto: Freepik