Iz tog razloga veoma je važno da se u svakodnevne obroke uvrsti što veća količina tih namirnica. Nutricionisti preporučuju najmanje pet porcija povrća i voća dnevno, i to 80 grama po obroku. Ova preporuka odnosi se i na djecu.
Pet razloga za pet obroka
– Voće i povrće imaju odličan okus, vrlo su raznovrsni i postoji jako velika mogućnost izbora.
– Odličan su izvor vitamina i minerala kao što su vitamin C i kalcij.
– Odličan su izvor vlakana, koji pomažu održavanju zdravog želuca, sprečavaju zatvor i druge probleme s probavom. Prehrana bogata vlaknima smanjuje rizik od raka crijeva i srčanih bolesti.
– Voće i povrće pridonose održavanju zdrave i uravnotežene prehrane.
– Voće i povrće imaju jako male količine masti i kalorija (ako ih ne pržite u dubokom ulju), pa njihova konzumacija pomaže u održavanju zdrave tjelesne težine i pospješuje zdrav rad srca.
Kako biste imali što više koristi, vaših pet porcija mora biti raznovrsno. Razlog tome je činjenica da različite vrste voća i povrća imaju različite kombinacije vlakana, vitamina, minerala i drugih hranjivih sastojaka.
Gotovo se sve voće i povrće svrstava u ono koje možete konzumirati u svojih pet porcija. Od popularnog povrća krumpir ne spada u ovu skupinu zbog visokog udjela škroba.
Što se ubraja u povrće za pet obroka
Voće i povrće ne moraju biti svježi kako bi se računali kao jedna porcija niti se moraju jesti sami. Mogu biti dio obroka.
Što ulazi u pet obroka:
– svježe voće i povrće
– zamrznuto voće i povrće
– konzervirano voće i povrće (kupujte ono koje je konzervirano u vlastitom soku ili vodi, bez dodatnog šećera ili soli)
– sušeno voće
– voće i povrće u jelima kao što su juhe, variva i jela s tjesteninom
– čaša (150 ml) nešećerenog stopostotnog soka od voća ili povrća (sok se računa maksimalno kao jedna porcija koliko ga god popili jer sadrži manje vlakana nego cijelo voće ili povrće)
– grah i zrnato povrće, koji se računaju najviše kao jedna porcija koliko god da ga pojedete, sadrže manje hranjivih sastojaka od ostalog voća i povrća
– voće i povrće u gotovim i polugotovim jelima, juhama, gotovim umacima, pudingu. Neka gotova i polugotova jela sadržavaju velike
količine soli, šećera i masti, pa se preporučuje da ih konzumirate u malim količinama.
