Peludna alergija najčešće se manifestira kao peludna hunjavica ili sezonski alergijski rinitis i peludna astma.
Sezonski alergijski rinitis, odnosno peludna alergija, polenoza ili peludna hunjavica alergijska je upala sluznice nosa koja nastaje nakon kontakta s nekim alergenom. Najčešće su to peludi stabala, trava ili korova te grinje iz kućne prašine.
KAKO POČINJE?
Nakon udisanja alergena dolazi do oticanja nosne sluznice, pojačanog bistro-sluzavom sekrecijom, kihanjem i svrbežom nosa. Peludna alergija sa sobom nosi crvenilo, suzenje i svrbež očiju, te pečenje u grlu i lagana promuklost.
Peludna hunjavica rijetko se javlja prije četvrte godine života, a po nekim autorima 15% školske djece boluje od ove bolesti. U oko 10 % te djece može se očekivati razvoj astme.
PROLJEĆE JE, A U MENI HUNJAVICA
Peludna alergija često izgleda kao obična prehlada. No ako prehlada traje nekoliko tjedana, bez vrućice, mora se posumnjati na alergijsku prirodu bolesti. Zapravo je lako prepoznati djecu s alergijskim rinitisom.
Za njih je tipičan tzv. “alergijski pozdrav” ‒ dijete stalno trlja nosić i potiskuje ga prema gore da bi ublažilo svrbež, izbacilo sekret i olakšalo disanje na nos. Ovisno o alergenu, alergijski rinitis može se javiti u rano proljeće, kada počinje peludacija stabala ‒ lijeska, joha, vrba, akacija.
U kasno proljeće i rano ljeto cvjetaju breza bukva, hrast i topola, te trave, a u kasno ljeto vrijeme je cvjetanja korova, od kojih je najpoznatija Ambrozia elatior ili obična limunđika čijega peluda ima u zraku gotovo do prvog mraza. Simptomi peludne hunjavice traju dok ima peluda u zraku.
RAZLIKA IZMEĐU SEZONSKOG I CJELOGODIŠNJEG RINITISA?
Za razliku od sezonskog alergijskog rinitisa, kod cjelogodišnjeg ili perenijalnog alergijskog rinitisa simptomi polenoze manifestiraju se tijekom cijele godine, no uglavnom prevladavaju nosni simptomi, a očni su simptomi rijetki. Najčešće ga uzrokuju grinje iz kućne prašine, životinjske dlake i plijesni.
OSJETLJIVOST NA HRANU
Zanimljiva je pojava križne preosjetljivosti na alergene peludi i hranu koji su strukturno srodni. Tako je alergija na brezu često povezana s preosjetljivošću na svježe voće ‒ jabuku, breskvu, marelicu, trešnju, lješnjak i orah. Osobe s alergijom na pelud trave često su alergične na mrkvu, krumpir i kivi. Osobito teške mogu biti alergije na pelin. One su povezane s maslačkom i tratinčicom, ali se može javiti i alergija na celer, peršin, kamilicu, češnjak, kopar, papriku.
Tekst: Svjetlana Bela Klancir, dr.med., spec. pedijatar
Poliklinika za dječje bolesti Dr. Sabol
Foto: Freepik
