Često se ljudi pitaju kad je pravo vrijeme da prestanu biti djeca i stvore vlastite potomke. Kako ste i kada znali da ste spremni za majčinstvo?
Oduvijek sam obožavala djecu, a najveći mezimci bili su mi nećaci Lovro i Juraj. No prije tridesete definitivno nisam bila spremna za svoje dijete. Na prvome mjestu bili su mi posao i prijateljice. Kako je vrijeme prolazilo, postajala sam svjesna da je došlo vrijeme za odmor od užurbanog novinarskog ritma. Dobro, možda je sve požurio moj suprug Kristijan, koji mi je već nakon tri mjeseca veze rekao: „Vrijeme je da živimo zajedno.“ Nikola se definitivno dogodio u pravo vrijeme i uživala sam u svakom danu rodiljnog.
Koliko je prošlo od Vaše odluke do plusića na testu?
Malo, svega dva mjeseca. Imali smo sreće, a pomogao nam je i godišnji na Pagu, jer je more očito učinilo svoje.
Kome ste prvome rekli da ste trudni?
Mami Nadi, svojoj najboljoj prijateljici. Nadam se da ću svojem Nikoli biti barem upola dobra mama kakva je ona bratu i meni.
Udali ste se u “blaženom stanju”. Kakav je osjećaj biti trudna mladenka, jeste li mogli skakutati, pa malo i popiti?
Nisam tako zamišljala svoju svadbu. Maštala sam o uskoj haljinici, a nosila sam široku. Ali Đurđica iz Hippy Gardena potrudila se da moja vjenčanica unatoč trbuščiću izgleda savršeno. Na svadbi nisam pila, ali sam bila glavna na podiju. S bratom sam uzvanicima otpjevala Oliverovu pjesmu Vjeruj u ljubav – bila je to nezaboravna večer. Sigurna sam da je Nikola uživao u mom trbuhu jer danas obožava glazbu.
Kako je izgledala Vaša trudnoća, jeste li luckastim trudničkim zahtjevima maltretirali supruga?
Trudnoća je bila školska, bez mučnina. Radila sam do samoga kraja. Moj muž ima sreće jer sam po prirodi samostalna i nemam velike prohtjeve. Nadrljao je samo zbog masaže nogu. Na žalost, iako znam da zvuči dosadno, ta je masaža bila moj jedini trudnički zahtjev. Ok, često sam naručivala i svekrvine knedle!
Volite se lijepo odijevati. Kakav ste stil odijevanja njegovali u trudnoći?
Strašno zanimljiv! Šalim se, nosila sam tajice i duge majice – sve za pedeset kuna, zbog čega me svekrva znala pozvati na red govoreći: „Ljudi će reći: Vidi onu s televizije, stalno je u istom.” Ali meni je u tome bilo najugodnije.
Jeste li vjerovali u bapske priče koje prema obliku trbuha i izgledu trudnice predviđaju djetetov spol?
Odmah su mi rekli da nosim dečka. Trbuh mi je, kako su i govorili, zbilja “stajao” gore. No trbuh mi je bio ogroman, a apetit odličan, pa sam mislila da su u krivu te da ja, zapravo, nosim blizance.
Sjećate li se svog porođaja po dobrome?
Ne mogu lagati i reći da trudovi ne bole, no svim budućim majkama poručujem: “Sve će proći!” Mene su spasili epiduralna, doktor Bušić i ekipa iz bolnice Sv. Duh, na čelu s doktorom Miškovićem. Briga koju su tada pokazali, ne zaboravlja se.
Je li suprug bio s Vama u rodilištu? Što Vam je prvo prišapnuo po završetku porođaja?
Bio je cijelo vrijeme uz mene, sjedio je u čekaonici – nije čak otišao ni na kavu. Zadnja dva sata me je držao za ruke i bodrio. Ne sjećam se što mi je rekao nakon porođaja, ali se sjećam da mi je tog trenutka postao desna ruka. Pomagao mi je noću oko Nikole, budio se kad i ja iako je ujutro išao na posao, zajedno smo kupali bebu i bdjeli nad njom. Bio mi je najveća potpora, što mi je i trebalo, jer ono o čemu se najmanje priča ženini su osjećaji nakon porođaja: o zbunjenosti nastaloj zbog umora i hormonalnog “divljanja”. Kao i mnoge majke, i ja sam gledala svoje dijete i bojala se hoću li sve znati, hoću li moći dovoljno dugo dojiti… Ženama je to težak period, prepadaju te sa svih strana, ali nitko ne pita kako je tebi. Vrlo je bitno imati pomoć; meni je pomogla i patronažna sestra, gospođa Jadranka, koja je i po nekoliko sati bila uz mene.
Tko je Nikoli izabrao ime?
Ime mu je odabrao tata po svome djedu. Naime, tradicija u obitelji Barun nalaže da svaki prvi muški unuk dobije ime Nikola. Iako, iskreno ću vam reći, ne bih pristala na to da mi ime nije bilo uistinu lijepo.
Vi ste bebu dojili, a što su bili tatini zadaci?
Uskakao je oko svega. Budući da je radio po cijele dane, navečer bi preuzeo brigu oko sina i meni omogućio odmor. Noću nakon podoja nosio ga je da podrigne… Mislim da je očeva uloga jednako važna kao i majčina. Znam po tome koliko je meni značio moj otac.
Kako ste u to vrijeme održavali romantiku u braku? Jeste li nakon porođaja uspjeli biti majka i “zavodnica”?
Sigurno da nam nije bilo kao kad smo bili sami, imali smo manje vremena, a i Nikola nam je svako malo završavao u krevetu. Ali pronalazili smo svoje vrijeme. Često bismo suprug i ja, nakon što bi nam sin zaspao, pogledali film, ponekad smo si priuštili izlazak s prijateljima, odlazak u kazalište ili na koncert, i tada smo se uistinu osjećali kao da smo prohodali. Uskoro se, nakon gotovo dvije godine, spremamo na wellness vikend bez Nikole. Jako je bitno da partneri zadrže svoj svijet u kojem će ionako jednog dana, kad djeca odu svojim putem, opet ostati sami. Zato treba njegovati romantiku jer se vrlo lako ljudi mogu udaljiti. Umijeće je održati se zajedno i nadam se da ćemo mi u tome uspjeti. Zasada nam dobro ide.
Intervju u cjelosti pročitajte u tiskanom izdanju Mame&Bebe br. 75
Nije dozvoljeno kopiranje i/ili prenošenje fotografija i sadržaja bez suglasnosti vlasnika portala.
