Saznanje o trudnoći kod većine je žena praćeno osjećajem sreće i uzbuđenja.
Javljaju se pozitivni osjećaji, ushićenost, ponos. Mnoge su žene željno iščekivale trudnoću. Žena se osjeća opušteno, sigurna je u sebe, puna energije i jednostavno „blista od sreće“. Uz ugodne emocije i misli uskoro se pojavljuju i one manje ugodne, kao što su zabrinutost, strah, nesigurnost, sumnja u vlastite sposobnosti, žaljenje za izgubljenom slobodom. Mješavina radosti i zabrinutosti česta je u trudnoći.
Podvojeni osjećaji nisu razlog za brigu
Uobičajene su i česte promjene raspoloženja. U jednom trenutku žena osjeća sreću i veselje, a u drugom je na rubu plača, tužna je, nervozna, agresivna ili razdražljiva; u jednom trenutku želi dijete, a u drugom se pita je li to bila najbolja odluka. Takvi ”podvojeni” osjećaji i razmišljanja uobičajeni su u trudnoći, i gotovo svaka trudnica imat će iskustva s njima.
Međutim, za neke žene trudnoća nije nimalo ugodno iskustvo. Neugodni osjećaji i razmišljanja, strahovi i nesigurnost prisutni su većinu vremena, i ženu mogu ozbiljno ometati u njezinu svakodnevnom funkcioniranju. Neke će žene tijekom trudnoće iskusiti ozbiljnu depresiju ili anksioznost.
Simptomi koji mogu upućivati na to su prevladavajuće loše raspoloženje, tuga, potištenost, bezvoljnost, nezainteresiranost, osjećaj krivnje i manje vrijednosti, uznemirenost, tjeskoba, strah, briga te povlačenje iz socijalne okoline i kontakta s drugima.
I dok će većina žena uspješno prebroditi neugodne simptome trudnoće i uobičajene promjene raspoloženja, žene koje iskuse depresiju ili anksioznost trebat će stručnu pomoć kako bi lakše prebrodile teško razdoblje u kojem se nalaze.
Katkada je jasno vidljivo radi li se o ”normalnom” doživljaju i iskustvima u trudnoći, no ponekad je teško procijeniti što je uobičajeno i očekivano, a kada bi bilo važno potražiti stručnu pomoć. Ako vam se čini da su vaše ponašanje, misli i osjećaji umnogome različiti od onoga kako ste se inače ponašali i osjećali, da nemate mogućnost utjecaja na to kako se osjećate, ako vas trenutačno raspoloženje, strahovi, zabrinutost i tjeskoba ometaju u svakodnevnom funkcioniranju i ne osjećate uobičajenu životnu radost i veselje, vrijeme je da potražite stručnu pomoć.
Svakako, od pomoći mogu biti i razgovori s bliskim osobama, partnerom, drugim majkama. Ako imate takve mogućnosti, podijelite s drugima svoje osjećaje, brige i strahovanja.
Podrška obitelji najbolja je utjeha
Međutim, mnoge žene koje iskuse jače promjene raspoloženja, depresiju ili anksioznost tijekom trudnoće osjećaju se same i teško nailaze na razumijevanje okoline, osjećaju da nemaju ili uistinu nemaju nikoga s kime bi mogle podijeliti svoje iskustvo, stoga je važno da podršku i pomoć potraže negdje drugdje. Obratite se svom liječniku ili nekoj od institucija ili udruga koji se brinu za mentalno zdravlje. Važno je potražiti stručnu pomoć i u situaciji kada imate podršku bližnjih, međutim zbog težine situacije takva podrška nije dostatna te je potrebna i odgovarajuća pomoć stručnjaka (liječnika, psihologa, psihijatra).
Katkada će biti dovoljan razgovor s bliskom osobom ili stručnjakom, no ponekad će biti potrebna dugotrajnija pomoć, možda i primjena lijekova, kako bi žena imala zadovoljavajuću kvalitetu života odnosno kako bi se osjećala bolje i mogla se nositi sa situacijom i osjećajima koji je muče.
Često se pitamo koji su razlozi u podlozi lošeg raspoloženja i neugodnih promjena koje je moguće doživjeti u trudnoći. Katkada je žena svjesna da se nalazi u teškoj životnoj situaciji i ima osjeća da zna što je uzrok njezina lošeg raspoloženja, primjerice ako žena nema podršku partnera ili stabilnu vezu, ako je trudnoća neplanirana, ako se žena željela posvetiti poslu i karijeri, ako nije u financijski povoljnoj situaciji… Povremeno se međutim žena osjeća loše, neraspoloženo ili u strahu a bez jasno vidljivog razloga, štoviše, i u obitelji i na poslovnom planu sve se čini u redu, u dobroj je financijskoj situaciji, željela je trudnoću, ima podršku partnera i bila je dobra zdravlja prije trudnoće.
Kako pobijediti tugu?
Pored bioloških promjena koje prate trudnoću i koje mogu biti u podlozi promijenjenog raspoloženja i doživljaja koje žena ima, najčešće se ipak radi o međusobnom djelovanje različitih čimbenika: od bioloških uzroka (uključujući određenu nasljednu predispoziciju i hormonalne promjene) preko psiholoških čimbenika (načina kako smo naučili reagirati na stres i rješavati probleme te kako smo naučili prepoznavati, prihvaćati i reagirati na emocije koje doživljavamo), obiteljskih okolnosti i uvjeta života do društvenih i kulturoloških čimbenika (na primjer način kako društvo promatra ženu općenito te očekivanja koja stavlja pred nju i njezino majčinstvo).
Svaku trudnoću žena može doživjeti i proživjeti različito. A neugodno raspoloženje može se pojaviti u bilo kojem trenutku kod bilo koje žene, i to bez obzira na redoslijed trudnoće. Ipak, neki od čimbenika mogu predstavljati veći rizik da žena neugodno doživi i proživi trudnoću odnosno iskusi depresiju ili anksioznost. Veći rizik da će se žena u trudnoći osjećati neugodno donose sljedeći čimbenici: mlađa životna dob, neplanirana trudnoća, nedovoljna podrška partnera, obitelji ili okoline, neskladni partnerski odnosi. Veći rizik imaju žene koje imaju iskustva s promjenama raspoloženja prije menstruacije te žene koje su ranije bolovale ili koje boluju od depresije, anksioznosti ili od nekog drugog psihičkog poremećaja.
Frustracije i izazovi sastavni su dio života. Stručnjaci mogu pomoći u rješavanju određenih simptoma i unapređenju psihičkoga zdravlja (lijekovi, savjetovanje, psihoterapija neke su od mogućnosti), no i dalje svaki pojedinac ima važnu ulogu u očuvanju i unapređenju vlastitog zdravlja. Svatko od nas ima odgovornosti za vlastiti život, među kojima je i pronalazak načina kako unaprijediti vlastito duševno i tjelesno zdravlje.
Male promjene
Cjelokupna briga o sebi i zdrave navike vrlo su važne i u trudnoći. Preporuke koje ženi mogu pomoći da se u trudnoći osjeća bolje, vrijede i za bilo koje drugo razdoblje njezina života.
Pravilna prehrana osigurava nam dovoljan unos svih hranjivih tvari potrebnih za održavanje vlastitog ne samo tjelesnog već i emocionalnog zdravlja. No, pored toga što konzumiramo hranu kako bismo dobili dovoljnu količinu hranjivih sastojaka, ona je često i način na koji se nosimo s neugodnim emocijama. Ako pratimo kada i kako jedemo, to nam pomaže uvidjeti kada jedemo iz „emocionalnih“ razloga te nam omogućava pronaći drugačije načine suočavanja s neugodnim emocijama i raspoloženjima.
Dovoljno sna i odmora osigurava nam energiju za svakodnevno funkcioniranje, ali i omogućava da se nosimo sa svakodnevnim stresovima i problemima. Dobro je stvoriti određeni ritual spavanja koji uključuje određeno opuštanje prije spavanja i odlazak na spavanje otprilike u isto vrijeme. Važno je osigurati nesmetan san te spavati dovoljno, ni premalo ni previše.
Redovita tjelesna aktivnost omogućava nam obnoviti snagu i energiju za aktivnosti kojima se bavimo, ali i za život općenito. Tjelesna aktivnost može biti šetnja, hodanje, plivanje ili lagana tjelovježba. Pored energije koju nam daje, redovita tjelovježba osigurava i kvalitetan san.
Vlastite potrebe
Prepoznavanje i zadovoljavanje vlastitih potreba (tjelesnih, emocionalnih, društvenih, duhovnih…) važni su za očuvanje vlastitog zdravlja. Pratite sebe i osvijestite koliko slijedite sebe i udovoljavate sebi, a koliko radite ono što drugi očekuju od vas ili što mislite da se od vas očekuje. Učinite sve da vam život bude jednostavniji, nemojte se preopterećivati. Razmislite možete li nekoga zamoliti za pomoć u obavljanju kućanskih poslova ako ste umorni. Ako vam se neka aktivnost čini preteškom ili prezahtjevnom, odgodite ju. Ako se radi o obvezi, zamolite da netko drugi to obavi umjesto vas. Naravno, nemojte odustati od svih aktivnosti i zadataka, nego ih samo prilagodite trenutnoj situaciji i vlastitim mogućnostima.
Budite aktivni i uključite se u aktivnosti koje vas vesele ili su vas nekada veselile i u kojima se osjećate uspješno. Možda se nećete odmah osjećati bolje, no s vremenom bi se to trebalo promijeniti.
Iskažite i proživite emocije koje doživljavate. Sve emocije su normalne, iako su neke ugodne, a neke nisu.
SOS savjeti
Normalno je da osjećamo sreću, veselje, radost, ali i da se osjećamo tužni, da se bojimo, da smo ljutiti. Razgovarajte o sebi i svojim emocijama s osobom od povjerenje, partnerom, prijateljima, liječnikom. Nekim ljudima u osvješćivanju i izražavanju emocija pomaže pisanje dnevnika.
Kontrolirajte stres. Postoje situacije i događaji nad kojima nemamo kontrolu i mogućnost utjecaja, no na mnoge stvari možemo utjecati. Bavite se samo onim stresovima na koje možete utjecati, a u situacijama bez mogućnosti kontrole nađite načine kako zadržati mirnoću. Stres se može smanjiti ako se organizirate i smanjite svoja očekivanja. Učite što ranije prepoznati znakove stresa te odmah nešto poduzmite – usporite ritam i uzmite predah.
Nastojite razmišljati pozitivno i budite svjesni da niti jedna situacija nije konačna – sve prolazi. Pratite i male pomake u svom napretku. I dalje će postojati trenuci kada ćete se osjećati lošije, no i to će proći – ohrabrite se!
Važno je napomenuti da niti jedna od metoda ili načina liječenja kao ni prihvaćanje novih navika ne može odmah dovesti do poboljšanja. Ne očekujte nagle pomake. Potrebno je određeno vrijeme da biste se osjećali bolje. Zato je važno biti uporan i strpljiv. A potražiti pomoć kada nam je potrebna svakako je odlika hrabrih i odgovornih ljudi!
Tekst: Psihološki centar Razvoj
Foto: Freepik
