Obitelj

Kupnja rabljenih predmeta: dobra ili loša opcija?

Godišnji odmori su iza nas, ali ne brinite se, nećemo se ni okrenuti, a na vratima će već biti Uskrs pa eto novog razloga i za neki novi odmor. No vratimo se malo u stvarnost. Za većinu roditelja prosinac i siječanj mjeseci su povećane potrošnje. Kupuju se sezonska odjeća i obuća za djecu, ali i pokloni za familiju.

Kako preživjeti ova dva mjeseca i smanjiti trošak? Jeste li razmišljali o kupnji rabljenih stvari? U posljednje se vrijeme sve više otvaraju trgovine rabljenom odjećom ili popularni second hand dućani. Ne trebamo isticati da je cijena odjeće u takvim dućanima jeftinija od odjeće u „ostalim“ dućanima. Profil kupaca u second hand dućanima je različit: kupuju oni koji ne mogu ili ne žele dati više novca za odjeću, ali i oni koji njeguju retro stil – uglavnom su to mlađe osobe.

Kupnja rabljene odjeće može biti dobar ali i loš pothvat – ovisi o tome jeste li nešto uštedjeli ili ste kupili nešto što nikada nećete nositi tj. jeste li uzaludno potrošili novac. Najbolja je ona kupnja kada za malo novca dobijete nešto kvalitetno.

Što se isplati kupovati rabljeno?

– Rabljena je roba osobito isplativa ako je planirate koristiti kraće vrijeme. To se posebno odnosi na npr. dječju odjeću, naročito mlađe djece koja odjeću mijenjaju svaku sezonu.

– Ne znamo ima li ovoga u Hrvatskoj, ali bilo bi idealno kada bi se mogle kupovati i rabljene dječje igračke. Djeca u mlađoj dobi često mijenjaju slobodne aktivnosti; ako izabrana aktivnost nije konačna, kupite im rabljeni ili još bolje posudite glazbalo ili sportski rekvizit za novu slobodnu aktivnost.

– Osim odjeće, isplativo je kupovati predmete koje uporabom ne mijenjaju vrijednost. U tom su slučaju dobar izbor antikvarijati koji, premda imaju prizvuk otmjenosti, predstavljaju bolji izbor za kupnju nekih stvari, kao što je na primjer i kupnja knjiga. Zašto? Zato što isti naslovi koje plaćate više od 100 kuna u knjižarama, u antikvarijatu mogu biti puno jeftinija. Nepisano je pravilo da je kupnja knjiga, pritom se misli najviše na klasične i starije naslove, isplativija u antikvarijatu nego u knjižarama, a možda naletite i na nešto vrijedno.

– O računalnim igricama nećemo ni govoriti jer iz vlastitog iskustva znamo da djeca kada svladaju neku igricu, gube zanimanje za nju. Cijene novih igrica rijetko su ispod 100 kuna, a cijena rabljenih igrica iznosi najviše 50 kuna. Isto se odnosi i na CD-ove (za one koji ih još kupuju). 

Što se ne isplati kupovati rabljeno? 

Ne isprati se kupovati razne rabljene predmete koje je tehnologija pregazila, npr. ink-jet pisače, starija prijenosna računala, starije mobitele. Razlozi zašto se to ne isplati doista su jednostavni: na primjer, za pisače je teško naći tonere za zastarjeli model, i sl.

Naravno, ne preporučuje se ni kupnja opreme za sigurnost djece, npr. kacige (vjerovali ili ne, i one imaju svoj rok trajanja, koji se nalazi na deklaraciji proizvoda), sjedalice za automobile i slično.

Na što obratiti pozornost prilikom kupnje rabljenih predmeta?

 – Vijek trajanja – ne kupujte neuporabljiv predmet, osim ako ga ne znate sami popraviti

– Zamjenski dijelovi – prije kupnje provjerite raspoloživost zamjenskih dijelovi

– Sigurnost – provjerite je li rabljeni predmet i dalje siguran za uporabu

Ako imate mogućnost, postignite bolju cijenu od ponuđene. To se osobito odnosi na kupnju rabljenih predmeta na raznim sajmovima. Bez obzira na to što je kupnja rabljene robe povoljnija od nove, prije kupnje odredite svotu koju planirate potrošiti.

Niže cijene lako nas mogu prevariti i isprazniti novčanik više od predviđenog. Nemojte zaboraviti i na vrijeme: kupnja rabljenih predmeta iziskuje više vremena i napora u potrazi za odgovarajućim predmetom.

Osim što štedite novac, kupnjom rabljene robe svrstavate se i u ekološki osviještene osobe! Odvagnite prednosti i nedostatke kupnje rabljenih predmeta – ako mudro kupujete, takva kupnja može biti pun pogodak. 

Iskoristite mogućnost cjenkanja!

Ako rabljene predmete kupujete na sajmovima, pokušajte malo sniziti cijenu.

Evo nekoliko savjeta:

– Razradite plan: koja je vaša maksimalno prihvatljiva cijena? Kako biste bili što realniji, pribavite više ponuda. Zatim odlučite raspon cijena: vaša idealna cijena i cijena koju biste još mogli „progutati“.

– Procijenite ravnotežu moći tj. koliko ste stvarno „zagrizli“ za neki proizvod u odnosu na to koliko je prodavač željan prodati vam isti taj proizvod.

– Opcija pola – pola najčešće se događa u slučaju kada se radi o vama poznatom pružatelju usluga / prodavaču. Na primjer, ako je riječ o vašem automehaničaru, vjerojatno se nećete cjenkati tako da on bude nezadovoljan jer ipak ćete njegove usluge koristiti i ubuduće.

– Ne iskazujte emocije: ako prodavač osjeti da vam je stalo, gotovi ste – od sniženja cijene neće biti ništa.

– Najbolje i konačno, izravno upitajte „Je li to vaša konačna cijena?“ ili „Ovo je najbolje što mi možete ponuditi?“

Hoće li ovo uvijek upaliti? Naravno da neće, ali jedno je sigurno: ako ne pitate, nitko neće ponuditi manju cijenu od one koja je navedena u cjeniku. 

Ana Vrbošić i Danijela Princi Grgat
Hrvatski institut za financijsku edukaciju