Postoji razlika između razvojnih gesta i gesta kojima se koristimo u svakodnevnoj komunikaciji odraslih osoba
Već u predverbalnom razdoblju djeca se koriste gestama kako bi podijelila interese, osjećaje ili informacije s okolinom ili kako bi dobila nešto što je izvan njihova dometa.
Uporaba riječi i geste u pozitivnoj je korelaciji, tako da razvoj geste potiče i djetetov govorno-jezični razvoj, i obrnuto.
Razvojne su geste osnova na kojoj se temelji jezični razvoj. Dijete njima uči komunicirati, a uredan razvoj gesta jedan je od osnovnih pokazatelja urednoga govorno-jezičnog razvoja.
Prve predjezične geste (nazivaju se deiktične geste) zapravo su geste pokazivanja, i one nastaju iz ritualizirane izmjene informacija između djeteta i roditelja ili neke druge bliske osobe Gesta pokazivanja najbolji je i najlakši način da dijete skrene pozornost odrasle osobe na željeni predmet. Uporabom gesta dijete „jača“ komunikacijske vještine jer gesta daje vizualni trag značenju koje dijete želi prenijeti. Gestama djeca lakše prenose poruke, komunikacijski su aktivnija i grade zdrav jezični i komunikacijski sustav.
⇒Pratite razvoj govora vašeg mališana
Zbog ovih će činjenica mnoga djeca prednost dati uporabi gesta pred verbalnim govorom (u dobi od 18 mjeseci više od polovice dječjega govora popraćeno je gestama), ali treba istaknuti da geste ne smiju biti zamjena za govornu komunikaciju, nego joj moraju biti potpora.
Budući da će okolina u obraćanju djetetu istodobno i govoriti i koristiti se gestama, dijete će i dalje slušati govor i učiti riječi koje će onda moći izgovoriti u trenutku kad bude spremno. Kada dijete usvoji riječ ili naziv nekog predmeta, gestovno označavanje predmeta nestaje.
Djeci su geste mnogo lakše za izvedbu nego govor, slikovitije su, nalaze se u vidnom polju i djeca ih lako i brzo prihvaćaju, posebice ako ih okolina u tome podržava i ako osjete koliko lakše i jasnije gestom mogu prenijeti poruku. Uporabom geste u komunikaciji smanjuje se djetetova frustracija, posebno ako govorimo o djeci s teškoćama u govorno-jezičnom razvoju, a i dijete i okolina dobivaju zajedničko komunikacijsko sredstvo kojim učinkovito mogu komunicirati.
Kod djece s teškoćama u jezičnom razvoju gesta pokazivanja razvija se kasnije i duže je prisutna u govoru, jer njome djeca zamjenjuju mnoge objekte, a kod djece s autizmom gesta pokazivanja nije ni prisutna (glasni pokretač geste pokazivanja je potreba za komunikacijom).
Nekoliko savjeta kako poticati govorno-jezični razvoj:
1. Mahanje rukama „pa-pa“ i podizanje ruku u zrak kao znak da ih uzmete u naručje jedne su od prvih gesti. Uobičajeno vrijeme za njihovu pojavu je oko prve godine života i pokazatelj su razvoja komunikacije. Odgovaranje na ove prve, rane djetetove geste potiče razvoj komunikacije i usvajanje jezika.
2. Koristite se gestama u komunikaciji: popratite nazive predmeta ili aktivnosti i gestom za taj predmet ili tu aktivnost.
3. Na vokalizaciju svojega djeteta uzvraćajte vokalizacijom (popratite svaki „ guuu“ ili „gaaa“).
4. Slikovnice su idealna prilika za razvoj govora, slušanja. Imitirajte radnje iz slikovnica, pokazujte predmete iz slikovnica i u stvarnom životu, gestama opišite radnje predmeta koji se nalaze u slikovnicama.
5. Pjevajte kratke rimovane pjesmice i pritom se koristite pokretom, gestama („Kad si sretan, lupi dlanom ti o dlan…“).
6. Oponašajte svakodnevne radnje (pričanje na telefon).
Martina Starčević Perica, prof. logoped
ABC EDUCO
