Astma je kronična upalna bolest dišnih putova obilježena raznim simptomima poput opstrukcije dišnih putova i bronshospazama. Smatra se da je astma uzrokovana kombinacijom genetskih i okolišnih čimbenika, a klasificira se po ozbiljnosti kliničke slike.
Do napadaja astme dolazi pri pogoršanju postojeće upale jednog ili više segmenata dišnih putova, obično jer se u neposrednoj okolini bolesnika nalazi provokativni faktor astme
Klasifikacija astme:
- alergijska – u podlozi ima alergiju na određene tipove grinja, dlaka, perja, plijesni ili peluda
- nealergijska – nastaje zbog vanjskih utjecaja poput dima, jakih mirisa, sredstava za čišćenje
- profesionalna – nastaje zbog poslova u kojima su ljudi izloženi parama, kemikalijama, dimovima…
- inducirana tjelesnom aktivnošću – javlja se posebice kada se vježba zimi, pa dolazi do udisanja hladnog zraka
- inducirana lijekovima – najčešće aspirinom, ali i konzervansima, protuupalnim lijekovima…
Naučite prepoznati simptome i pomozite svom djetetu:
1. Tegobe s kašljem i disanjem uobičajene su kod male djece. To ne znači da će vaše dijete nužno dobiti astmu, ali važno je svaki put kašalj ili teško disanje provjeriti sa svojim liječnikom.
2.Napadaj astme javlja se kad se upale unutarnje stjenke dišnih putova. Dišni putovi su cijevi koje prenose zrak u pluća i iz njih. Kod astmatičnog napadaja oni oteknu, a ponekad i proizvode ljepljivu sluz. Istodobno se mišići oko njih stežu. Kombinacija tih triju stvari uzrokuje kašalj, teško disanje (tzv. zviždanje u prsima) i ostajanje bez daha koji se povezuju s astmom. Mala djeca posebno su osjetljiva na astmu, jer su im dišni putovi još uski.
3.Astma se obično ne dijagnosticira službeno dok dijete ne navrši barem dvije godine, jer postoje i druge bolesti, kao što je bronhiolitis, koje također mogu prouzročiti teško disanje kod beba i male djece. Međutim, mala djeca koja imaju poteškoća s disanjem ili puno kašlju mogu se liječiti lijekovima za astmu jer će im to ublažiti simptome.
Čimbenici koji utječu na pojavu astme:
- Oko dvije trećine djece koja imaju astmu, u odrasloj je dobi više nemaju.
- Ako u vašoj obitelji ima atopijskih (alergijskih) slučajeva kao što su ekcemi, peludna groznica, ili alergije na hranu, vjerojatnije je da će vaša beba imati astmu.
- Prehlade i druge virusne infekcije uobičajeni su „okidač“ za pojavu astme, ali mnogo je i drugih uzroka, kao što su dim cigarete, hladan zrak, tjelovježba i alergije na određene supstancije, kao što su pelud, kućni ljubimci i grinje.
- Pušenje u trudnoći može za 35% povećati rizik od toga da vaša beba ima poteškoće s disanjem i kašljem. Djeca čiji roditelji puše imaju 1,5 puta veće izglede oboljeti od astme.
- Pretjerana upotreba antibakterijskih proizvoda za čišćenje i manja izloženost prljavštini, značit će jednostavno manje vježbe u borbi protiv bacila za imunosni sustav naših mališana. Posljedično, možda će reagirati na inače neškodljive supstancije kao što su pelud i grinje.
- Nedavno provedena istraživanja upozoravaju da buduće majke možda mogu smanjiti rizik od astme prehranom bogatom vitaminom E u trudnoći. Možete povećati unos tog vitamina, jedući mnogo zelenog lisnatog povrća i suncokretovih sjemenaka te konzumacijom biljnih ulja.
- Jedno drugo istraživanje pokazalo je da djeca koja boluju od astme imaju manje razine vitamina C nego mališani zdravih pluća. Prehrana bogata svježim voćem i povrćem u trudnoći uglavnom će osigurati dovoljne količine tog vitamina kod novorođenčeta.
Foto: Freepik
