Svaki dan rabimo kućanske aparate, perilicu rublja, mikser, štednjak, audio-video tehniku i/ili neke alate (bušilicu, motornu pilu, kosilicu…). Prilikom korištenja tih aparata/alata ne razmišljamo tko su bili ljudi koji su ih izumili ili unaprijedili njihov rad.
Davne 1782. Henry Sidgier iz Velike Britanije dizajnirao je prvu perilicu rublja, a kantu za smeće koja se otvara nožnim pritiskom izumila je 1904. američka kućanica, majka dvanaestero djece.
I mi imamo svoje izumitelje, spomenut ćemo samo one koji nisu previše poznati. Ante Šupuk napravio je 1895. prvu hidroelektranu na svijetu. Hidroelektrana je napravljena na rijeci Krki, u rad je puštena 1895. godine, a Šibenik je postao treći grad na planetu koji je dobio javnu rasvjetu na izmjeničnu struju.
Petar Dragić izumio je mrežu plivaricu, preteču današnjih velikih mreža, a Franjo Hanaman prvu ekonomičnu električnu žarulju s metalnom niti. Mario Puratić (zasigurno najpoznatiji Sumartinjanin u svijetu kojega su Amerikanci nazvali Puretić) izumitelj je vitla za izvlačenje ribarskih mreža (eng. Power Block ili Puretic Power Block). O popularnosti Puretićeva izuma ponajbolje svjedoči podatak da je na kanadskoj novčanici od pet dolara, koja je stavljena u opticaj 1972. godine, slika ribarskoga broda s Puretićevim vitlom.
Međunarodni dan izumitelja je 9. studenoga, na dan rođenja Hedy Lamarr, američke filmske glumice (poznate po ulozi u filmu Samson i Dalila) i izumiteljice na području bežičnih komunikacija. Ona je 1942. prijavila patent upravljanja torpeda izmjenjivim frekvencijama koje u to vrijeme nije bilo moguće predvidjeti i ometati. Iako se taj izum nije koristio, danas zahvaljujući njemu možemo koristiti mobitele.
Kako odgojiti buduće inovatore / izumitelje?
Već u ranoj mladosti potrebno je kod djece stvoriti radoznalost, razvijati osjećaj za stvaranje.
Kod kuće je najlakše započeti s papirom, od kojeg spretne ručice mogu napraviti brod, zrakoplov, žabice koje skakuću, kutije…
U nekim se osnovnim školama potiče dječja inovativnost: zagrebačka Osnovna škola dr. Ivana Merza već godinama organizira „Sajam inovacija i izuma“.
Na sajmu mahom sudjeluju učenici nižih razreda. Tema sajma unaprijed je zadana, pa djeca mogu pustiti mašti na volju. Prezentirani izumi uključuju robota konobara, solarne vjetrenjače, puške sreće, hladijatora…
Takve hvalevrijedne manifestacije razvijaju dječju kreativnost. Tko zna, možda će svojim izumima i/ili inovacijama olakšati svakodnevnicu budućim naraštajima i tako odrediti svoj životni put.
U Hrvatskoj se od 2003. u mjesecu travnju održava Sajam znanosti. Prošle je godine bio organiziran u 14 hrvatskih gradova (Dubrovnik, Krapina, Lošinj, Požega, Pula, Rab, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Osijek, Trilj, Zadar i Zagreb). Cilj je sajma popularizacija i približavanje znanosti mladima. Na prošlogodišnjim radionicama u Tehničkome muzeju u Zagrebu uživala su i vrtićka djeca – najveća je gužva bila na štandu na kojem su se održavali kemijski pokusi (naravno da nisu bili opasni za djecu).
Za vulkansku erupciju iz kućne radinosti trebat će vam:
– manja boca s uskim grlom
– voda
– ocat
– boja za kolače
– soda bikarbona
– deterdžent za posuđe
Napunite pola boce toplom vodom, umiješajte malo boje za kolače, deterdženta za posuđe i sode bikarbone. Na kraju ulijte ocat – i vulkanska je erupcija pred vama.
Gdje je veza između znanja i financijske neovisnosti
Veza je velika i neraskidiva, iako možda iz naše sive perspektive to tako ne izgleda, ali znanje nam nitko ne može oduzeti. Još ako smo i financijski obrazovani, samo nam je nebo granica…
Autorice teksta:
Ana Vrbošić i Danijela Princi Grgat iz Hrvatskog instituta za financijsku edukaciju
