Svi roditelji žele najbolje za svoje dijete, pa tako i kvalitetnu, obrazovanu i pouzdanu osobu koja će ga čuvati. No, upravo je naglasak na riječi čuvanje.
Brojni roditelji, u želji da što prije nađu nekoga tko će biti s njihovim djetetom dok ih nema, ako su ostali bez upisa u vrtić i slično, pristaju na puko čuvanje djeteta. Baš kao u nekadašnjim vremenima, kad su i vrtići i dadilje bili ti koji su pazili da se dijete slučajno ne ozlijedi i da je jelo.
No, postoje i drugi kriteriji prema kojima bi se roditelji trebali voditi, i svakako ljestvicu podići više. Djeca danas odrastaju u drukčijem, suvremenijem i bržem okruženju, napreduju i uče brže, te je bitno slijediti njihovu znatiželju, pratiti u čemu su dobri, a što su im slabije strane, i kontinuirano ih poticati u jakim područjima te ih poduprijeti u onome u čemu se još razvijaju.
Dakle, dadilja ne bi smjela biti samo pazitelj djeteta nego obrazovana osoba, po mogućnosti odgojiteljskog ili učiteljskog usmjerenja, s ciljem dodatnog napredovanja, koja želi s djetetom kroz igru učiti, pratiti njegove darovitosti, mogućnosti, poznavati njegov psihofizički razvoj i razvoj u skladu s njegovom dobi i stvarnim potencijalom. Osoba sposobna za takvo što treba imati razvijene određene stručne kompetencije: poznavanje osobina i psiholoških uvjeta djetetova razvoja, raznovrsne strategije rada s djecom, poticanje unutarnje motivacije djeteta na istraživanje, učenje, poznavanje odgojnih i obrazovnih metoda rada, razumijevanje snage pohvale i discipline koja se ne temelji na strahu i kažnjavanju. Ako želite samo neku sigurnu osobu s iskustvom, lakše ćete naći dadilju.
No ako želite osobu koja odgovara gore navedenom opisu, potraga će biti izazovnija, ali zato ćete svojemu djetetu omogućiti cjelokupan napredak.
Da biste bili sigurni u izbor kvalitetne osobe, tražite od buduće dadilje preporuke bivših poslodavaca, potvrdu o nekažnjavanju, proučite njezin životopis. Dadilja je osoba koja će brzo postati dio vašeg obiteljskog tima i logično je da ćete ju dobro upoznati, ispitati njezine stavove o raznim odgojnim metodama, načinu discipline, načinima provođenja vremena s djecom, njezino snalaženje u vođenju kućanstva, kuhanja, njezina očekivanja o poslu. Ne trebate se ustručavati jer, upoznajući je, primate je u svoju obitelj u kojoj će i ona dobiti uvid u način vašeg života.
Ako donesete odluku o zapošljavanju, neko vrijeme posvetite dodatnom upoznavanju dadilje u kućnom ili drugom okruženju.
Upoznajte ju sa svim potankostima brige o djetetu: načini hranjenja, uspavljivanja, određeni rituali, načini igre, ali svakako joj ponudite da razvije odnos s djetetom izvan vaših okvira. Najbitniji je odnos između dadilje i djeteta te je poželjno da otkriju neke nove zajedničke rituale i igre.
Razumljivo je da dadilja treba poštovati pravila koja slijedite u odgoju (npr. roditelj izbjegava fizičko kažnjavanje djece, izbjegavanje gledanja televizije), ali ako je dadilja osoba obrazovana za rad s djecom, ne ustručavajte se saslušati neki njezin prijedlog ili sugestiju.
Ako dijete mlađe dobi nije prihvatilo dadilju i ne osjeća se sigurno, izražavat će se plačem u njezinoj prisutnosti te nemojte to zanemariti. Osim roditelja, neka i dijete bude prisutno tijekom intervjua. Ako zaposlite neku osobu, jedno vrijeme pažljivo pratite dolazi li do promjena u ponašanju vašeg djeteta, koliko je smireno, zadovoljno.
Uputno je da dadilja ima završen tečaj prve pomoći, ključno je da voli svoj posao i rad s djecom te da posjeduje vrline kao što su strpljenje, empatija, brižnost i razumijevanje važnosti igre za djetetov psihofizički razvoj.
Neka od pitanja koja možete postaviti na intervjuu za posao mogu biti: koliko važnim smatrate utjecaj medija na djecu, kakav bi bio vaš idealan dan s djetetom, što biste učinili u slučaju da dijete odbija suradnju, spavanje, hranjenje, koliko važnim smatrate čitanje djetetu, kako dadilja provodi svoje slobodno vrijeme, koliko je važno boraviti vani, držati se zdrave prehrane i slično.
Ne želite osobu koja će dijete prepustiti televizoru, crtanim filmovima i pritom raditi nešto drugo ili samo obaviti dogovorene kućanske osobe, nego želite osobu spremnu na druženje s djecom. Na kraju svakog dana upitajte ju kako je provela dan s djetetom, imaju li rituale čitanja, istraživanja slikovnica, neke igre raznim materijalima, i opremite kućanstvo time da bi dadilja imala izbor raznolikih aktivnosti s djecom.
Odrasli prema slici koju imaju o djetetu kreiraju odgojno-obrazovne uvjete za djecu. Djeca se mogu doživljavati kao svojevoljna, pa ih treba disciplinirati, bezazlena te im je potrebna društvena zaštita, kao prazne posude u koje treba uliti znanje ili sebičnjaci koje treba socijalizirati, tvrdi autor Bruner o različitim negativnim stavovima na koje nailazi u učitelja. Roditelj traži osobu sa stavom o djetetu kao vrijednoj osobi, punoj potencijala, koja neprestano istražuje svijet oko sebe i tako uči.
Znanost potvrđuje važnost toga da osoba koja pazi vaše dijete nije samo čuvar nego i odgojitelj u punom smislu te riječi. Iskustva djece u prvim godinama života izravno utječu na stvaranje neuroloških veza u mozgu (Diamond, 2006.; Lawrence, 2003.). U djetetovu razvoju postoje određena razdoblja, posebno povoljna za učenje i stjecanje iskustava. Maria Montessori ih je nazvala osjetljiva razdoblja ili razdoblja primljivosti (Lawrence, 2003.). Dijete tada s osobitom lakoćom usvaja nova znanja, ali isključivo ovisno o poticajima koje dobiva oko sebe. To je razdoblje od dvije do šest godina, kada dijete posebno lako usvaja jezik i pokret. Također, djeca uče interakcijom s drugima. Ruski psiholog Lav Vigotski njezin je tvorac te je smatrao da interpersonalne veze snažno pridonose razvoju govora, mišljenja, stjecanja znanja. Učenje kroz razgovor i druženje s drugom djecom i odraslima smatrao je glavnim čimbenikom stjecanja znanja i najjačom strategijom poučavanja (Whitmore i sur., 2005., Vasta, 2005., Vigotski, 1977.). Djeca uče živeći i živeći uče, tvrdi Gopnik (2003.), pritom ističući temeljni dječji nagon za učenjem. Štoviše, djeca se rađaju spremna za učenje, a hoće li realizirati urođenu dispoziciju, ovisi o uvjetima koje im odrasli pružaju (Miljak, 2009.).
Ako ste u velikom stresu i nedostatku vremena te ste nadomak tomu da samo nađete nekoga tko će vam biti uz dijete dok vas nema, sjetite se kineske poslovice da je dječji život poput komada papira na koji svatko ostavlja svoju bilješku i da će dadilja ostaviti određene uspomene i utjecati na budući razvoj vašeg djeteta, a to je dugoročno ipak važnije od svega.
Tekst: Antonia Radeljak, mag. paed.
