Zima je doba godine kada bismo svi zdravi trebali uživati u radostima zimskog ugođaja, snijega, svježeg zraka u okružju obitelji u vlastitom domu. Nerijetko tome nije tako jer nas upravo ta ista zima asocira na prisilne ostanke u krevetu, „šmrcanja“, dosadne i uporne prehlade i gripe te na popratne upale gornjih dišnih puteva koje gotovo pa nezaobilazno pogađaju većinu odraslih osoba, a ponajprije djecu.
Prehrana majki, osobito dojilja, ima iznimno važnu ulogu u jačanju djetetova imuniteta. Majke dojilje svojim mlijekom izravno prenose faktore imunosti svome djetetu (specifični faktori imunosti i u prvim danima dojenja – kolostrum), no ako je majčina prehrana manjkava, ugrožena je ne samo njezina obrambena sposobnost organizma nego i djetetova imunost.
Neprehrambeni faktori:
Šetnja i tjelesna aktivnost na danjem svjetlu
Uvijek se preporučuje redoviti boravak na svježem zraku, a razlog nije samo da se omogući dostatan unos kisika u naš krvotok i tkiva nego da tijekom sunčanih zimskih dana osiguramo svojem tijelu znatno više vitamina D nego onda kada dane provodimo u zatvorenom prostoru. Vitamin D zaista je ključ za dobar imunitet.
Tjelesna aktivnost na svježem zraku
Kada mogući uzročnici bolesti napadnu organizam, dobar protok limfe omogućava i brzu reakciju imuniteta. Naime, limfni sustav nema pumpu poput srca koji potiče cirkulaciju, nego je upravo tjelovježba potrebna za raspodjelu limfe po tijelu.
Dodaci prehrani kao koncentrirani oblici ciljanih prehrambenih faktora ili specifičnih (biljnih) tvari koji potiču imunitet:
Vitamin D je ključ u očuvanju dobra imuniteta, što su u posljednjih nekoliko godina pokazala mnogobrojna istraživanja. Vitamin D je tako preuzeo „prijestolje“ od nezaobilaznog vitamina C. Osviješteni Skandinavci zbog vrlo kratkog razdoblja danjeg svjetla redovito uzimaju suplemente vitamina D3, a u nas je ipak prednost što dosta zimskih dana nudi dovoljno sunčevih zraka.
Nikako ne valja zaboraviti antioksidanse: vitamin C i vitamin E, koji bi se nerijetko trebali uzimati zajedno, ne uvijek pojedinačno. Vitamin A (provitamin beta-karoten) ne treba uzimati u većim dozama u obliku dodataka prehrani,nego iz namirnica poput tamnozelenog i narančastog povrća i voća. Cink je bitan faktor imunosti, pa ga u prilagođenim dozama možete suplementirati u prehrani, no primarno ga valja uzimati iz namirnica: mesa i grahorica.
U stanjima pada ili pak ugroženog imuniteta opravdano je uzimati dodatke prehrani, ali ne nasumično, nego prema određenim kriterijima. Kod vitaminsko-mineralnih dodataka prehrani prednost kod odabira valja davati onim proizvodima koji koriste prirodne izvore tih hranjivih tvari, a ne one sintetske. Unatoč trendovskim i marketinškim razlozima, opravdanost je na njihovoj strani zbog njihove bolje bioraspoloživosti (iskoristivosti).
Uzročnici prehlade i gripe nisu bakterije nego virusi. Unatoč javnozdravstvenoj kampanji u kojoj nas se upozorava da ne smijemo nepotrebno koristiti antibiotike, nije naodmet to iznova ponoviti. Antibiotici nerijetko ne djeluju na uzročnika, a budući da su „zimske bolesti“ vrlo često virusnog podrijetla, antibiotici na njih nikako ne djeluju.
U slučaju da vam liječnik zbog bakterijske infekcije dišnih puteva (ili npr. mokraćnih puteva) propiše antibiotik, prehrambena strategija uz antibiotik uvijek glasi: uz antibiotsku terapiju uvijek uzimajte i probiotički dodatak prehrani, najmanje tri sata poslije, a po potrebi i 4-5 sati prije uzimanja doze antibiotika. Razlog je tome što antibiotik nije selektivan nego uništava i dobre, probiotičke bakterije koje imaju iznimno važnu ulogu u održavanju imuniteta.
Nasuprot tome, ako je infekcija dišnih puteva izazvana virusima, terapija antibiotikom samo je kontraproduktivna. No, i tada valja posezati za probioticima jer, podsjetimo, dobar imunitet dolazi iz zdravih crijeva.
Ako želite posegnuti za dodacima prehrani ili pak biljnim lijekovima radi jačanja obrambenih sposobnosti organizma, evo nekoliko savjeta:
Birajte uvijek samo dodatke prehrani koji su registrirani i odobreni od Ministarstva zdravlja RH. Prednost dajte onim dodacima prehrani u kojima nema umjetnih bojila, sladila i konzervansa. Koristite samo one koji raspolažu određenim dokazima učinkovitosti kao što su provedene kliničke studije s dotičnim proizvodima, a izbjegavajte one koji koriste isključivo „hvalisav“ marketinški pristup. Ako dojite, prije odabira proizvoda savjetujte se s ljekarnikom u pogledu sigurnosti primjene dodatka prehrani ili biljnog lijeka.
Od prirodnih biljnih imunomodulatora (onih koji nisu dobiveni sintetskim putem), istaknuo bih nekoliko njih koji su uglavnom registrirani kao dodaci prehrani, a neki i kao biljni lijekovi.
Beta-1,3-D-glukani su tvari prisutne u vlaknima zobi, no oni koji se koriste kao ciljani izvor tvari za jačanje imuniteta su upravo iz aktiviranih kvasaca, dobiveni prirodnim procesom vrenja kvasca ili drugim metodama. Njihova je primjena opravdana kod komplementarne terapije, sprečavanja pri zaštiti upala dišnih puteva, a u cilju smanjenja vremena oporavka. Naime, dokazano je da beta-1,3-D-glukani povećavaju imunu aktivnost do čak 120 posto unutar 3-5 dana od početka uzimanja, a optimalno se djelovanje postiže unutar šest do osam tjedana korištenja. U usporedbi s ostalim biljnim dodacima prehrani, oni koji sadržavaju beta-glukane iz aktiviranih kvasaca mogu se uzimati s većom i određenom sigurnošću radi preventivnog jačanja imunosnog sustava. Neki se tekući dodaci prehrani koji sadržavaju beta-glukane iz aktiviranih kvasaca mogu koristiti i kod dojilja, pa i za jačanje imuniteta djece od navršene jedne godine, no u prilagođenoj dozi. Beta glukani inače omogućavaju višestruku korist, poput one za snižavanje kolesterola.
Ehinacea se pokazala kao iznimno učinkovita u slučajevima naglog izbijanja infekcija i bakterijskih a osobito virusnih uzročnika. Ona učinkovito potiče tzv. fagocitozu (proždiranje) bakterija i pojačanu proizvodnju imunih zaštitnih tijela (T-limfocita te zaštitnih makrofaga i granulocita). Potrebno ju je dozirati prema preporuci te svakako ograničiti njezino kontinuirano uzimanje na maksimalno osam tjedana. No, majkama koje doje valja potražiti savjet ljekarnika o sigurnom uzimanju proizvoda ili kontaktirati proizvođača.
Ljekovita pelargonija (Pelargonium sidoides) ljekovita je južnoafrička biljka koja je kod nas još uvijek nepoznata te neopravdano zapostavljena. No u zemljama zapadne Europe i SAD-a već je godinama na popisu najtraženijih i najprodavanijih dodataka prehrani te bezreceptnih lijekova za liječenje bronhitisa i upale ždrijela. Srećom, odnedavno se i kod nas može nabaviti kao bezreceptni lijek. Jedinstveno djeluje na upalu dišnih puteva, budući da pouzdano suzbija infekciju gornjih dišnih puteva svojim antibiotskim djelovanjem (i sprečavanjem prianjanja bakterija za epitel sluznice), stimulira imunosni sustav i olakšava iskašljavanje. Značajno smanjuje vrijeme oporavka od trenutka pojave bolesti. Budući da je ovaj biljni lijek na našem tržištu prisutan kao alkoholna tinktura, i zbog svog specifičnog djelovanja, dojilje se trebaju također posavjetovati s ljekarnikom ili s proizvođačem u pogledu korištenja ovog korisnog biljnog lijeka.
Omega-3 masne kiseline nisu isključivo „sezonski“ imunomodulator, već ih valja uzimati redovito tijekom cijele godine. One su neizostavne u našoj prehrani, no nažalost ih tipičnom prehranom ne unosimo ni približno dovoljno. Njihovo je glavno djelovanje da pouzdano smanjuju upalne procese u organizmu koji su upravo pojačani tijekom imunosnih reakcija zimi. Kod omega-3 vrlo je bitna njihova koncentracija kako bi bile učinkovite, tako da česta tipična osnovna doza u kapsuli od 180 mg EPA i 120 mg DHA nerijetko nije dovoljna. Doze od oko 300 mg EPA i 200 mg DHA znatno su učinkovitije. Napomena: veće koncentracije omega-3 masnih kiselina mogu sniziti krvni tlak, smanjiti sposobnost zgrušavanja krvi te sniziti povišene vrijednosti triglicerida (ovo je itekako povoljan učinak).
Propolis se kao tradicionalni apiterapeutik (pčelarski proizvod) pokazao kao moćno prirodno oružje kod napada bakterija i virusa, posebno kod lokalnih upala dišnih puteva i sluznice. Iako pouzdanih dokaza o učinkovitosti kod pada imuniteta nema, iz praktične primjene čini ga se najracionalnijim koristiti kod upale ždrijela i grlobolje. Alkoholne tinkture su najčešće, no kao što sam već naveo, dojilje se trebaju savjetovati u pogledu njihove primjene.
Matična mliječ iznimno je popularna u našem podneblju, što je i razumljivo s obzirom na tradiciju pčelarstva i narodnu medicinu. Ima antibakterijska svojstva (posebice na gram-pozitive bakterije), a koncentrirana je brojnim hranjivim tvarima za koje se vjeruje da upravo one pčeli matici daje dugovječnost. Kod primjene, prednost valja dati tekućim oblicima (tinkturama; suspenzijama) s kojima treba paziti da se uzimaju drvenom ili plastičnom žlicom i koje nikako ne valja podvrgavati visokoj temperaturi (npr. ne u vrući čaj). Prednost valja davati dodacima prehrani koji imaju istaknuto da sadržavaju za matičnu mliječ tipičnu tvar 10-HDA.
U ovom popisu valja spomenuti i aloe veru, ulje crnog kima, zeleni čaj i mnogobrojne fitoterapeutike koji se mogu naći u našim ljekarnama, o kojima su napisane brojne studije koje su pokazale njihova imunomodulatorna svojstva. No dodaci prehrani koje smo ovdje naveli predstavljaju izbor najčešćih i najkorisnijih terapeutika koji mogu potaknuti i zaštititi narušeni imunitet.
Piše: Nenad Bratković, magistar nutricionizma, dipl. ing.
NutriConsult, Konzalting u nutricionizmu & Nutricionističko savjetovalište
