Uskoro kreću ili su već krenula testiranja djece za upis u prvi razred osnovne škole. Kako biste mogli na vrijeme pripremiti svoje dijete i sebe na sve promjene koje vas očekuju, s pripremama treba početi već sada. Ovaj članak pripremit će vas na ono što vas očekuje, skrenuti vašu pozornost na bitne stvari, objasniti postupak upisa i odgovoriti na brojna pitanja koja vas muče.
1. Tko je školski obveznik?
Školski su obveznici djeca koja do 1. travnja tekuće godine navrše šest godina života. Iznimno, na zahtjev roditelja, u prvi se razred mogu upisati i djeca koja će do kraja tekuće godine navršiti šest godina i koja na procjeni psihofizičkog stanja postignu prosječne rezultate u odnosu na drugu djecu školske dobi, a roditelj može najkasnije do 31. ožujka tekuće godine podnijeti zahtjev. Odluku o prijevremenom upisu donosi upisna komisija.
2. Što je spremnost za školu?
Spremnost za školu širok je pojam. Pod tim se pojmom, osim znanja vezanih uz slova, brojeve i čitanje, podrazumijeva i fizička i psihička zrelost.
Fizička je zrelost zapravo stupanj djetetova fizičkog razvoja u odnosu na njegovu kronološku dob.
Psihička zrelost procjenjuje se na temelju intelektualne, emocionalne i socijalne zrelosti. Pod intelektualnom zrelosti podrazumijeva se uredno razvijena inteligencija, mišljenje, pamćenje i sposobnost učenja, a pod emocionalnom primjerene reakcije u određenim situacijama te mogućnost kontroliranja vlastitog ponašanja.
Socijalna zrelost usko je vezana uz emocionalnu zrelost. Predstavlja prilagođavanje novim situacijama, uključivanje u grupu, ispunjavanje društvenih obveza te stvaranje prijateljstava među vršnjacima.
Ako je sve navedeno i kod vašeg predškolca dosegnulo odgovarajuću razinu, tada je on spreman za školu!
3. Koji je postupak pri upisu u školu?
Stručno povjerenstvo zaduženo za upis djece u prvi razred osnovne škole čine školski liječnik – specijalist školske medicine i školski djelatnici: stručni suradnik pedagog ili psiholog, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila te učitelj razredne nastave i učitelj hrvatskoga jezika. Utvrđivanje djetetova psihofizičkog stanja započet će pregledom kod liječnika. Intelektualnu, emocionalnu i socijalnu zrelost procijenit će ostali članovi stručnog povjerenstva.
4. Mora li dijete znati čitati?
Naravno da ne mora! Hoće li mu polazak u prvi razred biti donekle jednostavniji ako zna čitati? Vjerojatno hoće.
Međutim, za svladavanje čitanja posebno je važno da su kod djeteta prije polaska u školu razvijene sve „predčitačke vještine“ koje ne podrazumijevaju poznavanje slova nego dobro razvijene govorne vještine (dobar izgovor svih glasova), bogat rječnik za dob, gramatičko izražavanje, razumijevanje strukture rečenice koja se sastoji od riječi, a riječi od glasova, glasovnu osjetljivost, uočavanje rime.
5. Koliko samostalno dijete treba biti?
Jedan od važnih preduvjeta za uspješan početak školovanja svakako je samostalnost. Samostalno dijete je samopouzdano, sretno i uspješno. Ono razvija emocionalnu i socijalnu zrelost jer je svjesno svojih mogućnosti i zna da nešto može učiniti, da ne ovisi o pomoći drugih. Roditelji imaju najvažniju ulogu u razvoju samostalnosti kod svog djeteta. Samostalno dijete ne znači dijete koje je prepušteno samo sebi, već naprotiv: to je dijete koje preuzima obveze i odgovornosti primjerene svojoj dobi.
Ako dijete ima naviku da obavljate sve umjesto njega, ne možete očekivati da će prvi dan škole staviti torbu na ramena i odjednom biti netko drugi.
6. Mora li dijete sve glasove izgovarati pravilno?
Najmanje godinu dana prije polaska u školu trebalo bi obratiti pozornost na djetetov izgovor glasova i u slučaju da postoje teškoće uputiti se logopedu. Svako odstupanje u govornom i jezičnom razvoju ozbiljno je upozorenje da bi dijete moglo imati teškoće u usvajanju čitanja i pisanja.
7. Strah od škole
Polazak u školu znači i promjenu sredine i novu situaciju, a svaka nova nepoznata situacija može izazvati strah. Djeca se prvih dana ili tjedana mogu osjećati tjeskobno jer se susreću s mnogo novih stvari odjednom, upoznaju i tek stječu nove prijatelje, prilagođavaju se na nove situacije i zahtjeve.
Iskren razgovor i zanimanje za promjene u njihovu životu olakšat će novu situaciju. Razgovarajte s njima, dokučite što ih najviše plaši.
Preispitajte sebe i svoje osjećaje! Jer, osim djeteta, i roditelj mora biti spreman na promjene. Djeca iznimno dobro iščitavaju sve naše neverbalne signale, pa ako ste zabrinuti kako će započeti školovanje vašeg djeteta, tu ćete brigu najvjerojatnije prenijeti i na svoje dijete.
8. Što ako dijete nije spremno za školu?
Ako je stručno povjerenstvo zaključilo da dijete nije zrelo / spremno za polazak u školu, pristupa se postupku odgode upisa. Odgoda upisa u prvi razred osnovne škole može se odobriti samo za jednu školsku godinu (iznimno za još jednu). Nakon provedenog postupka utvrđivanja djetetova psihofizičkog stanja roditelj podnosi zahtjev za odgodu upisa uredu državne uprave u županiji, koji je nadležan za obrazovanje.
Odgoda ima opravdani razlog ako se procijeni da će pozitivno utjecati na djetetov psihofizički razvoj, ako je dijete uključeno u rehabilitacijske postupke ili ako povjerenstvo za upise predloži roditelju da podnese zahtjev za odgodom upisa. Za dijete kojemu je odgođen upis u prvi razred obvezno se u sljedećoj školskoj godini ponovo provodi postupak utvrđivanja psihofizičkog stanja radi upisa u prvi razred. Tu godinu koju je dijete dobilo kako bi se bolje pripremilo za školske i nastavne izazove treba iskoristiti na najbolji mogući način i stvoriti što bolje preduvjete za taj važan korak u djetetovu životu.
9. Koji oblici obrazovanja postoje?
Velika većina djece nastavu će svladavati po redovitom programu. Međutim, za neku je djecu potrebno utvrditi oblik obrazovanja koji bi za njih bio primjereniji s obzirom na uočene teškoće. Potreba za prilagođenim ili posebnim programima školovanja utvrdi se za oko dva posto dječaka i jedan posto djevojčica.
Ta djeca nastavu mogu svladavati po redovitom programu, ali uz individualizirani pristup. Navedeni termin odnosi se na prilagodbu načina rada, metoda rada i zahtjeva prema djetetu u skladu s njegovim sposobnostima i teškoćama. Za razliku od individualiziranog pristupa koji se odnosi na metodičku prilagodbu, prilagođeni program podrazumijeva (osim metodičke) i sadržajnu prilagodbu.
Postoji još i poseban program namijenjen učenicima značajnije sniženog intelektualnog funkcioniranja.
10. Kada dijete treba stručnu pomoć u pripremi za školu?
Dijete treba stručnu pomoć u pripremi za školu ako:
− ne odvaja se od roditelja bez značajnog protesta
− pažnja mu je kratkotrajna i lako ga se omete
− pokazuje minimalno ili nikakvo zanimanje za igru s drugom djecom
− ne razumije jednostavne upute
− nerado koristi olovke ili bojice
− ne precrtava samostalno krug, trokut i kvadrat
− ne prepričava doživljaje
− ne prepoznaje početni i završni glas u riječima
− ne povezuje količinu s brojem (do 5)
− govor mu je agramatičan (npr. ne koristi množinu ili prošlo vrijeme dok govori)
− nije usvojilo prostorne odnose i ne uočava odnose među predmetima
− ne razlikuje boje, ne uočava sličnosti i razlike među predmetima
Savjet za kraj…
Pohvalite dijete, pokažite ponos, ohrabrite njegovu znatiželju, izrazite uzbuđenje i veselje zbog njegova polaska u školu. Sretno!
Tekst:
Nataša Čičin-Šain, prof.defektolog
Stela Horvat, prof. rehabilitator
Kabinet za razvojnu podršku Korneo
