Zvuči super imati mamu doktoricu, zar ne? No, toj mami nije nimalo lako! Žonglirati s mališanima između posla i smjenskog rada, kućanskih i roditeljskih obveza. Pitali smo jednu mamu doktoricu, Ines Kekelj, kako joj to uspijeva…
Mama ste i doktorica. Je li Vam profesija pomogla ili odmogla u majčinstvu? Jeste li kao doktorica više paničarili oko zdravlja svojih mališana ili upravo obrnuto?
S prvim sam djetetom, naravno, imala manje iskustva, pa sam se više oslanjala na teoriju. I mogu reći da mi je to često odmagalo jer sam baš zbog manjka iskustva nepotrebno paničarila… Ili čak predugo čekala. S drugim je djetetom došlo i iskustvo koje nosi mir. Prije svega rekla bih da sam sada naučila slušati glas koji je u meni vrištao i s prvim djetetom, ali teoretiziranja mu nisu dala za pravo. Vjerujem da se u svakoj ženi po porođaju rodi i majčinski instinkt, samo nam je potrebno neko vrijeme da ga čujemo…
Trenutačno ste na rodiljnom dopustu s drugim sinom, ali uskoro se vraćate na posao. Kako funkcionirate kao mama u smjenama u kojima liječnici obično rade – dan ujutro, dan poslijepodne?
Moram priznati da sam stalno osjećala da nekamo kasnim kad sam radila popodnevne smjene. Jutarnje su mi baš prirodne i uživala sam sina pokupiti rano iz vrtića, napraviti ručak i poigrati se s njim. Sad će nas dočekati nova kaotična era i trebat će napraviti novi raspored, uskladiti oba klinca i vrijeme za supruga s drugim poslom koji sam podigla na noge u vrijeme rodiljnog. Vjerujem da će biti izazovno, ali veselim se jer smo dosad na kraju svakog izazova završili još snažniji!
Idu li mališani u vrtić? Odnosno, ide li stariji, a hoće li mlađi krenuti kad počnete raditi?
Stariji je sin bio s nama doma četiri mjeseca kad mu se brat rodio i stvorili su posebnu vezu u tom razdoblju. Nakon toga upisali smo ga u gradski vrtić, dobio je stariju grupu i uklopio se kao da je dio njih od samih početaka. Mlađi će sin ići u jaslice.
Osim posla liječnice, imate i „stalni“ honorarni posao. On je pomalo u suprotnosti s Vašim zanimanjem. O čemu se radi?
Taj moj side job trenutačno je nešto što me iskreno veseli jer i na taj način ispunjavam svoju iskonsku potrebu da pomažem drugima. Na svom instagram-profilu mamina.vizija dijelim sve o našem putovanju ka kućanstvu bez kemikalija s pomoću linije proizvoda Young Living. Pronašla sam kompaniju kojoj potpuno vjerujem, pa sad sve drogerijske proizvode kupujem samo od njih. Ta činjenica bila mi je silno oslobađajuća! I ne bih rekla da je u suprotnosti s mojim poslom, već se nadopunjuje! Prirodni proizvodi vrlo dobro zamjenjuju umjetno sintetizirane supstancije ili mogu biti dobra prevencija i tako uvelike koristiti u svakodnevnom životu. Primjerice, nema potrebe posezati za nekim sirupom za iskašljavanje u kojemu se nalaze umjetna sladila, bojila, konzervansi i slično, kad isti taj efekt možete dobiti s nekoliko kapi čistog eteričnog ulja! Eterična ulja izvrsna su podrška inače zdravom organizmu, a mi smo se uvjerili u brojne dobrobiti za dišni sustav, probavu, imunitet, kožu, kosu, kako kod nas odraslih, tako i kod djece.
U svom domu živite/pokušavate živjeti bez kemikalija i bez ikakvih mnogima uobičajenih potrepština – za čišćenje, njegu i pranje tijela i slično. Je li bilo teško potpuno se prebaciti na takvo funkcioniranje?
Nije, bio je to proces koji je trajao nekoliko mjeseci, a i mogla sam se o svemu posavjetovati s djevojkama koje su to već učinile u svojim domovima. Jednostavno, kako bi koji proizvod dotrajao, tako smo ubacili njegovu prirodniju zamjenu. To mi je bilo jednako logično kao i brižljiv izbor namirnica za jelo. Koža je organ kroz koji toksini mogu prodrijeti u naš krvotok baš kao što mogu prodrijeti hranom koju konzumiramo. Zato sam pojačano proučavala sastave na kozmetičkim preparatima i bila bih zgrožena, posebice dječjim proizvodima! Prelaskom na dom bez kemikalija najviše sam koristi vidjela baš na zdravlju starijeg sina! Kad smo izbacili sve te umjetne mirise, svijeće, osvježivače zraka, komercijalna sredstva za čišćenje i njegu tijela, riješili smo dišne tegobe i dermatitis starijeg sina. A i sad mi je puno jednostavnije održavati minimalizam u domu jer, na primjer, imam samo jedno sredstvo, potpuno netoksično, za čišćenje cijelog kućanstva. Predivan je osjećaj čistiti s nečim što ne šteti ni nama ni okolišu! Na to se na kraju nadovezala i low waste ideja života i to će, vjerujem, potpuno zaokružiti cijelu priču.
Kod starijeg sina primijetili ste neka kaskanja u motorici, a imao je i razne alergije pa ste zbog toga i pokušali s drukčijim pristupom. Kažete da ste primijetili kaskanja kao mama, a ne kao doktorica. Vodite li se i inače instinktom u roditeljstvu?
Stariji sin bio je u programu fizikalne terapije do 18 mjeseci zbog distonog sindroma. Već tu sam imala osjećaj da pretjerano reagira na pojedine podražaje i da bismo trebali napraviti procjenu senzorike. Ali, kao što sam na početku rekla, nisam još znala slušati svoj instinkt. Nedavno sam napokon napravila taj korak i sretna sam jer ćemo vježbama sve to ispraviti. Budući da smo već jednom pobijedili dijagnozu, imam puno pouzdanje u svoju snagu! To mi je bila još jedna potvrda je majčin instinkt sve što nam treba i zbog toga s punim samopouzdanjem prihvaćam samo teorije i savjete od kojih mi se srce umiri, sve ostalo križam.
Koja Vas misao vodi kroz roditeljstvo? Što Vam je izrazito bitno?
Da djeca postignu svoj maksimum, što god taj maksimum bio. Ne da budu najbolji u skupini, već da budu najbolja verzija sebe. Ni sama nisam ni u čemu natprosječna, ali se natprosječno trudim! 🙂 I da zauvijek ostanu znatiželjni. Meni i suprugu znatiželja je otvorila unosan dodatni posao!
Doktori ne mogu „pobjeći“ od toga da često posluže kao džoker zovi, pa ih cijeli jedan krug ljudi zove za savjet – prije negoli odu svom doktoru. Imate li Vi takav krug? I imate li strpljenja za njih? 🙂
Da, uvijek. Medicina je moj poziv, i nikad mi nije bilo teško pogledati nečije nalaze i pomoći ako znam!
Kako provodite ovo ljeto prije povratka na posao? Hoćete li ga maksimalno iskoristiti?
Pokušavamo iskoristiti svaki slobodan trenutak za putovanje, oduvijek! U sezoni se uvijek smjestimo u planine, a na kraju sezone odlazimo u Istru. Obožavamo tamošnju kuhinju i vina, i zato im se stalno vraćamo. Pokoji vikend provest ćemo na selu kod mojih roditelja i pokoji na otoku kod suprugovih roditelja.
Foto: privatni album
