Sunčanica (insolatio, ictus solaris) je burna reakcija organizma na pretjerano izlaganje suncu. Može se javiti brzo tijekom izlaganja suncu, ali češće se javlja tzv. kasna sunčanica, nekoliko sati nakon izravnog izlaganja, najčešće navečer prije spavanja.
Sunčanica je termoregulacijski poremećaj koji nastaje nakon intenzivnog izlaganja glave i zatiljka sunčevim zrakama. To je stanje povišene tjelesne temperature (hipertermija) uzrokovano visokom temperaturom okoline i ozračenja infracrvenim zrakama.
Javlja se kao posljedica širenja krvnih žila u mozgu i pojave blagog oblika edema mozga. Naime, kod visokih temperatura okoline tijelo regulira tjelesnu temperaturu radom krvožilnog sustava i znojenjem.
Kod povišene tjelesne temperature javlja se povećano znojenje kako bi se tijelo rashladilo, a to se postiže protjecanjem veće količine krvi kroz kožu. Zbog preraspodjele krvi dolazi do pada krvnog tlaka, koji srce ubrzanim radom nastoji vratiti na normalu. Tijelo koristi krv kao rashladnu tekućinu i štiti najvažnije organe, u prvom redu mozak. Toplina uzrokuje širenje krvnih žila mozga i moždanih ovojnica, što dovodi do njihove povećane propusnosti i nastanka edema mozga ili rijetko krvarenja.
Simptomi sunčanice
Simptomi sunčanice su suha, crvena koža lica uz osjetno povišenu tjelesnu temperaturu, djeca osjete slabost, malaksalost, pospanost, žale se na glavobolju, vrtoglavicu, nemirni su. Ako se dijete ne ukloni sa sunca, tople ruke i noge postaju hladne, znojne, drhtave. Ubrzo se javlja zujanje u ušima, problemi s vidom, a u teškim slučajevima dijete je omamljeno, raširenih zjenica te se na koncu može i onesvijestiti. Bilo je ubrzano, a disanje plitko i brzo.
Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje koje može završiti dugotrajnom nesvjesticom, a na kraju i komom i smrću.
Kasni simptomi sporije nastupaju, manje su izraženi, ali duže traju. Djeca su vruća, koža je suha, topla, crvena su u licu, iako nisu na suncu. Iznimno su razdražljivi – plaču naizgled bez razloga, a veća djeca obično imaju mučninu (ponekad i povraćaju), promjenjivog su raspoloženja i imaju nesanicu. Tjelesna je temperatura u pravilu povišena.
Na sunčanicu moramo misliti prije negoli se pojavi. Preporuka je da se dojenčad u prvih šest mjeseci života uopće ne izlaže suncu.
Dojenčad i mala djeca ne smiju se izlagati suncu tijekom središnjeg dijela dana (10 – 16 sati) zbog utjecaja na kožu i oči, a za dojenčad stariju od šest mjeseci nužna je primjena kreme sa zaštitnim faktorom 50+.
Preporuke
Ako je neophodan boravak na suncu, potrebno je rashlađivati glavu i vrat vodom. Preporučuje se nositi laganu odjeću te kapu s obodom od tri centimetra, a djeca starija od tri godine i sunčane naočale, a najvažnije je piti dovoljno tekućine. Boravak vani i aktivnosti treba obavljati ujutro i predvečer. Svakako valja obratiti pažnju na razdražljivost i plačljivost malog djeteta, što je ljeti pokazatelj da je žedno.
Što kada posumnjamo na sunčanicu?
Ako se ipak dogodi i posumnjamo da dijete ima sunčanicu, trebamo ga što prije skloniti sa sunca, u hlad, ili bolje u klimatizirani prostor. Također, treba ga tuširati mlakom vodom i pustiti da se suši bez brisanja te davati rashlađenu tekućinu postupno, u malim količinama, osobito ako je dijete povraćalo. Ako je tjelesna temperatura i dalje povišena, potrebno je dati neki od lijekova za snižavanje temperature (paracetamol ili ibuprofen).
Sljedećih nekoliko sati dijete se treba odmarati, po mogućnosti spavati uz stalni nadzor i kontrolu tjelesne temperature. Svakako je potrebno kontaktirati liječnika, a u slučaju gubitka svijesti pozvati hitnu pomoć ili odvesti dijete u najbližu zdravstvenu ustanovu.
Nakon sunčanice dan-dva treba izbjegavati boravak na suncu, a ubuduće valja biti jako oprezan. Poželjno je odmaranje u zamračenoj prostoriji bez televizora i računala. Posljedice sunčanice poput glavobolje, razdražljivosti, osjetljivosti na zvukove i svjetlost mogu se osjećati danima, pa i tjednima.
Treba istaknuti da sunčanica uglavnom prolazi bez posljedica, no u težim slučajevima javlja se konfuzija, gubitak svijesti, proširene zjenice te se stanje može pogoršati do kome i smrti.
Tekst: dr. Svjetlana Bela Klancir, spec. pedijatar
Poliklinika za dječje bolesti dr. Sabol
