Carski rez (sectio caesarea) najstarija je operacija iz područja abdominalne kirurgije.
Povijesno gledano, to je prva laparotomija, a danas je i najčešća “velika” instrumentalno-manualna operacija u porodništvu. Nije potpuno poznato kako je zahvat dobio ime – carski rez. Sam izraz je pleonazam, od lat. sectio (rez) i ab utero caeso (izrezan iz maternice).
Razvoj tehnike
Tehnika operiranja razvijala se sukladno stručnim spoznajama vremena u kojemu se izvodila, a ovisila je o napretku abdominalne kirurgije, anestezije, transfuzije i fetomaternalne medicine.
U operativnom smislu carski rez podrazumijeva manualnu ekstrakciju djeteta iz maternice koja je prethodno otvorena rezom, nakon što su se otvorili svi slojevi trbušne stjenke. Zahvat se izvodi pod anestezijom koja može biti opća (trudnica spava tijekom operacije) ili regionalna anestezija (trudnica je budna tijekom operacije).
Opća anestezija uglavnom se koristi za hitna stanja te ako postoji kontraindikacija za neku od regionalnih anestezija, kao što su spinalna i epiduralna. Ako ne postoje kontraindikacije za spinalnu ili epiduralnu analgeziju, danas se većina zahvata odvija upravo na taj način.
Najčešća operacija
Carski rez je do današnjih dana ostao najčešća i najveća instrumentalno-manualna operacija u porodništvu, moguće su brojne komplikacije s različitim ishodima po majku i po dijete. Upravo zbog opsega i ozbiljnosti zahvata te potencijalnih mogućih komplikacija i neželjenih ishoda, treba se pridržavati pravila medicinske struke da je opravdanost i indikacija samog zahvata jasna. Indikacije prema literaturi dijelimo u apsolutne, relativne, trajne, povremene i akutne.
APSOLUTNE INDIKACIJE za carski rez su one kada je vaginalni porod nemoguć ili je ugrožen život majke i/ili ploda. Neke su od njih: totalna placenta previja, abrupcija (prijevremeno odljuštenje) posteljice s fetalnim distresom, pelvis angusta (sužena zdjelica, III i IV stupanj), kefalopelvina (fetopelvina) disproporcija (zbog sužene zdjelice i/ili makrosomnog djeteta), itd.
RELATIVNE INDIKACIJE su one kada je vaginalni porod opcionalno moguć, ali postoje moguće komplikacije koje ugrožavaju majku i dijete. U neke od njih ubrajamo: prethodni carski rez s nezrelim cerviksom usprkos maturaciji, prethodne operacije na uterusu, složena prezentacija (pupkovina, sitne česti uz predležeću čest), abnormalne prezentacije (stav licem/čelom u prvorotkinje), itd.
APSOLUTNE KONTRAINDIKACIJE za carski rez ne postoje, a RELATIVNE KONTRAINDIKACIJE su: duboko fiksirana (inkarcerirana) glavica u zdjelištu, multiple adhezije u trbušnoj šupljini (peritonejska TBC, kronični plastični peritonitis, multiple laparotomije), gdje treba učiniti gornju med. laparotomiju i fundalnu/korporealnu histerotomiju, teške infekcije prednje trbušne stijenke (piodermija, ekcemi), itd. S obzirom na složenost, kompleksnost i delikatnost zahvata, moguće su brojne komplikacije zahvata. Kozmetski i senzorički defekt trbušne stijenke, nekroza, infekcija, razdor maternice i oštećenje djeteta, oštećenje urinarnoga trakta-lezije mokraćnoga mjehura, mokraćovoda i crijeva neke su od tih komplikacija. Rizik od duboke venske tromboze, trombotičnih incidenata i plućne embolije kod carskoga reza viši je tri do pet puta u odnosu na vaginalni porod.
Porast carskog reza
Posljednjih desetljeća u većini razvijenih svjetskih zemalja bilježi se stalan porast broja carskih rezova. Brojne studije ispituju njihovu opravdanost te opisuju brojne komplikacije s teškim posljedicama za žene i njihovo daljnje reproduktivno i opće zdravlje. Preporuka je WHO-a (World Health Organization) da bi broj carskih rezova trebalo održavati na razini 20 % od ukupnog broja poroda. Prema dostupnim podatcima, u Republici Hrvatskoj godišnje se carskim rezom dovrši upravo oko 20 % poroda.
Jedan je od najvećih problema u suvremenom svijetu i porod carskim rezom na zahtjev majke bez opravdane medicinske indikacije. U Hrvatskoj isti nije zakonski dopušten.
Carski rez na zahtjev, bez opravdane medicinske indikacije, za koji se odlučuje sve veći broj žena razne reproduktivne dobi s predumišljajem olakšanog načina poroda s manjim komplikacijama za dijete i majku, apsolutno nije opravdan, što dokazuju i brojne suvremene studije.
Kako smo ranije naveli da su moguće brojne komplikacije za majku, s kratkoročnim a i dugoročnim posljedicama za njezino opće i reproduktivno zdravlje, tako brojne studije opisuju i neželjene dugoročne posljedice za djecu rođenu carskim rezom na “hladno” – bez jasnog medicinskog razloga. Postoperativni tijek i boravak u bolnici nakon operacije prosječno traje četiri do pet dana, što je naravno individualno, ali ovisi i o mogućim komplikacijama zahvata.
Možemo na kraju zaključiti da je carski rez bio i do danas ostao jedna od najčešćih i najvažnijih kirurških operacija. Današnja nekritičnost i neopravdan porast broja carskih rezova svakako će u budućnosti donijeti porast broja neželjenih događanja štetnih za reproduktivno zdravlje i žene i djeteta.
Tekst: Danijel Bursać, dr. med.
specijalist ginekologije i opstetricije Klinike za ženske bolesti i porode KB Merkur,
te subspecijalizant humane reprodukcije
