U Hrvatskoj postoji 413 djece koja imaju uvjete za posvajanje i 1316 potencijalnih posvojitelja, ali je prošle godine u Hrvatskoj posvojeno samo 85 djece. Ove tužne brojke istaknute su na stručnom skupu “I ja želim” obitelj kojeg organizira udruga za potporu posvajanju Adopta.
Osim što je iznimno teško i iscrpljujuće posvojiti dijete u Hrvatskoj, postoji i problem, koji nije specifičan samo za Hrvatsku, a taj je da se starija djeca teško posvajaju. Najčešći razlozi zbog kojih se ne realizira posvojenje djece su zdravstvene ili razvojne poteškoće, više braće ili sestara, etničko podrijetlo i dob djeteta. Bebe spadaju u skupinu lako posvojive djece, dok starija djeca najčešće ostaju u domu ili odlaze u udomiteljske obitelji, upozoravaju iz udruge Adopta.
Ubrzati postupak posvajanja
Adopta, udruga za potporu posvajanju, ističe da probleme posvajanja u Hrvatskoj treba riješiti prvo iznutra, pa izvana. Prvi i najveći problem je da se mora ubrzati postupak posvajanja koji najčešće traje nekoliko godina, te je vrlo spor i neefektivan. Također, moraju se i ubrzati postupci oduzimanja roditeljskih prava za djecu za koju je nadležni centar za socijalnu skrb utvrdio da se ne mogu vratiti u svoje biološke obitelji. Također iz Adopte apeliraju da je potrebna primjena postojećih protokola o posvojenju koji nikada nisu u potpunosti zaživjeli.
Na primjer, jedan od njih nalaže da za svako dijete kojem nadležni centar u roku od tri mjeseca nije pronašao roditelje, ima se objaviti anonimizirani profil koji bi djetetu, na način koji štiti njegove interese i privatnost, stvorio dodatnu priliku za pronalaženje obitelji.
Potreban je novi model nadzora
Još jedno od gorućih pitanja problematike posvajanje u Hrvatskoj jest i loš nadzor sustava socijalne skrbi kad su u pitanju djeca u domovima. Udruga Adopta stoga je predložila model civilnog nadzora, kao primjerice u Velikoj Britaniji.
„U Velikoj Britaniji postoje odbori u kojima sjede predstavnici posvojitelja i lokalne vlasti kojima centri podnose izvještaje što su učinili za svako dijete u sustavu socijalne skrbi. I u Hrvatskoj su nam potrebni takvi odbori kako bismo imali ne samo statistiku, nego i obradu prikupljenih podataka. Nadležni centri za socijalnu skrb tom bi odboru podnosili izvještaj najmanje jedanput godišnje. Sve to pospješilo bi proces posvojenja, ali i povećalo odgovornost sustava za osiguranje prava djece na život u obitelji“, kazala je Diana Topčić-Rosenberg, članica upravnog odbora Adopte.
Foto: Adopta
