RSV je vrlo čest virus i najčešće uzrokuje simptome slične blagoj prehladi u odraslih i starije djece. No nedonošena (prijevremeno rođena) djeca, te djeca s plućnim i srčanim bolestima imaju visoki rizik od razvoja teškog oblika bolesti ako RSV infekciju dobiju u ranom djetinjstvu.
Razlog za to je što nedonošena djeca nemaju u potpunosti razvijena pluća. S druge strane, zbog preranog rođenja njihova otpornost prema infekcijama značajno je smanjena, što zbog nezrelog imunosnog sustava, što zbog niže količine zaštitnih protutijela koja posteljicom dobiju od majke.
U slučaju teške infekcije javlja se jaki otok sluznice dišnog sustava, koji u najtanjim ograncima bronha značajno otežava protok zraka. Javlja se suhi i gušeći kašalj, sipnja (fićuci u izdisaju), ubrzano disanje te nedostatak kisika, koji se očituje slabijim tekom, nemirnom i plavičastom bojom usnica.
Najveći broj infekcija RSV-om dokazan je u zimskim mjesecima, tj. od studenog do ožujka.
Kako se širi respiratorni sincicijski virus (RSV)?
Respiratorni sincicijski virus lako je prenosiv fizičkim kontaktom (dodirom, poljupcem, rukovanjem) s inficiranom osobom ili kontaktom s kontaminiranim predmetima (igračke i radne površine i sl.).
Također se širi zrakom kihanjem i kašljanjem. Uz to RSV preživljava do 7 sati na radnim plohama te do nekoliko sati na upotrijebljenim maramicama.
Mogućnost infekcije RSV-om veća je na mjestima gdje boravi puno ljudi, npr. u mnogočlanim kućanstvima, vrtićima, trgovačkim centrima. Osobe s nezamjetnim simptomima može i ne znajući prenositi virus.
Gotovo sva djeca dobiju RSV infekciju do kraja druge godine života.
Simptomi RSV infekcija
RSV najčešće uzrokuje blage, prehladi slične simptome kao što su curenje nosa i temperatura, premda se kod neke djece simptomi mogu naglo pogoršati.
Otok sluznice dišnih putova osjetno otežava disanje u sasvim male dojenčadi (prvi mjeseci života) jer su i ogranci bronha vrlo uski, stoga ih već i manje naticanje sluznice može zatvoriti. S druge strane, slabija otpornost prema infekcijama pridonosi slabijem nadzoru virusa i on se nesmetano umnožava te izaziva težu infekciju.
U prijevremeno rođene djece čija su pluća nedovoljno razvijena i nerijetko oštećena komplikacijama koje slijede nakon porođaja , te u djece s težim srčanim greškama RSV infekcije mogu biti posebno teške i životno ugrožavajuće. Nakon preboljene RSV infekcije zaostaje višegodišnja preosjetljivost sluznice bronha. Ona reagira otokom na svaki podražaj (infekcija, zagađeni zrak) i javlja se suhi kašalj i piskanje. Riječ je o nealergijskoj astmi.
Postupci s djecom s visokim rizikom od razvoja teške RSV bolesti
Lijek Palivizumab (tvornički naziv lijeka Synagis) učinkovito priječi nastanak RSV infekcije. Riječ je o protutijelima koja priječe upalu dišnih putova i namijenjen je zaštiti djece s visokim rizikom od nastanka teških oblika bolesti.
Ta se zaštita primjenjuje u sezoni RSV infekcija, jedanput mjesečno, u obliku injekcije koja se daje u mišić natkoljenice. Jedna doza ovog lijeka štiti 28 – 30 dana te je stoga potrebno po isteku tog razdoblja ponoviti davanje lijeka. Doza lijeka određuje se prema tjelesnoj težini pa će ona bivati veća kako vaše dijete bude napredovalo u težini. Da biste dijete što bolje zaštitili, slijedite liječnikove upute i točno se pridržavajte redoslijeda davanja injekcija.
Nuspojave
Kao i svi drugi lijekovi Palivizumab može izazvati nuspojave. Najčešće su vrlo blage, kao povišena temperatura, nervoza, crvenilo i oteklina na mjestu ubrizgavanja injekcije. Rjeđe se mogu pojaviti zimica, kašalj, iscjedak iz nosa, piskanje, povraćanje, osip, proljev, bolovi, virusne infekcije.
Palivizumab se nalazi na Listi lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje za sljedeće rizične skupine: kod djece rođene u 32. tjednu gastacije ili ranije, ako su mlađa od 6 mjeseci na početku RSV sezone; kod djece mlađe od 2 godine s kroničnom plućnom bolesti koja su liječena u bolničkoj ustanovi kisikom/lijekovima tijekom 6 mjeseci prije početka RSV sezone.
S obzirom na spomenuto, u Republici Hrvatskoj primjena Palivizumaba ograničena je na neonatološke i pedijatrijske odjele bolnica u kojima su navedena djeca rođena ili primljena sa spomenutim komplikacijama.
Tekst: Doc. dr.sc. Milivoj Jovančević, primarijus
