Dragi roditelji, nema nikakve dvojbe o tome da i djeca trebaju oftalmološki pregled, ali pitanje na koje većina traži odgovor glasi: kada to treba učiniti.
Jedini je pravi odgovor da za oftalmološki pregled nikada nije prerano. Ako postoji sumnja da dijete lošije vidi, da postoji vidljiv poremećaj građe ili položaja očiju ili u obitelji ima evidentiranih očnih bolesti, posebice je važno da se pregled obavi što prije.
Razvoj vida kod djece
Budući da se razvoj djetetova vida nastavlja još nekoliko godina poslije rođenja i da tzv. plastično razdoblje razvitka vida u kojem se još formiraju vidne funkcije traje do treće godine života (prema nekim autorima i kasnije, do polaska u školu), poremećaji pronađeni u tom razdoblju mogu se vrlo učinkovito liječiti.
Isto tako, kod djece za koju se ne čini da bi mogla imati problema s vidom, pregled bi bilo dobro obaviti prije treće godine života, kada još nije kasno da se započne učinkovito liječenje određenih očnih poremećaja koji se lako previde (npr. slabovidnost), a ako se (pre)kasno otkriju, učinkovitost njihova liječenja je slabija. Nažalost, u našem zdravstvenom sustavu obveznim oftalmološkim pregledima u ranoj dobi podliježu jedino prijevremeno rođena djeca, kod kojih je obvezan pregled očiju već u prvim tjednima života.
Kada se rodi, dijete zbog nerazvijenosti očnih struktura ne vidi jasnu sliku. Mjesto središnjeg vida – žuta pjega, razvija se u potpunosti tek u dobi od 3-4 mjeseca, putevi između oka i vidnih centara u mozgu nisu do kraja zreli (mijelizirani), osim toga zbog malenog oka novorođena su djeca dalekovidna (do +5 dsph) jer je oko maleno.
Kod sasvim malog djeteta očekuje se da reagira na svjetlosni podražaj odnosno da se okreće prema svjetlu ili da prati pogledom igračku i uredno poseže za njom (fiksacija predmeta započinje oko 12. dana života, a učvršćuje se u sljedećih 5-6 tjedana).
Ako malo starije dijete ima problema s vidom, prinosit će igračku vrlo blizu očima ili kriviti glavu dok ju promatra. U dobi kada počinju puzati ili hodati bit će dodatno nespretni, padat će i češće udarati u predmete.
Tako malo dijete još ne surađuje te se objektivni nalaz moguće dioptrije dobiva pregledom na široku zjenicu (skijaskopija), a razvijenost i funkcioniranje vidnih puteva pretragom nazvanom VEP (Visual Evoked Potentials).
U dobi od 2-3 godine dijete vidi 50 posto. Kod djeteta te dobi roditelji već mogu primijetiti da se približava računalu ili slikovnici, da žmirka ili trlja oči.
Djeca predškolske dobi trebaju imati razvijenu punu vidnu oštrinu, u potpunosti surađuju, i razlika u odnosu na pregled kod odraslog čovjeka je mogućnost prilagodbe (akomodacije), koja ja kod djece izrazito jaka, te je često potrebno napraviti pregled dioptrije na široku zjenicu kako bi se isključila skrivena nepravilnost koju su djeca naprezanjem u mogućnosti prikrivati. Zato kod djeteta te dobi, osim na to što se žali da ne vidi na televiziju ili na ploču, treba obratiti pozornost i na to umara li se dodatno pri crtanju ili čitanju na blizu.
Zatvoreni suzni kanali
U sasvim male djece još u dojenačkoj dobi roditelji često dolaze jer djetetu suzi oko. Odmah po rođenju to može biti posljedica infekcije u porođajnom traktu i zahtijeva liječenje lokalnim antibiotikom.
Međutim, mnogo je češće posljedica neotvaranja kanala koji se nalazi između oka i nosa, zbog čega dolazi do nakupljanja viška suza u suznom jezercu koje se nalazi na početku kanala, te do vraćanja viška suza koji je često zamućen prema oku.
Vrlo je lako to provjeriti pritiskom u području kanalića uslijed čega će doći do naglog izlaska sekreta prema oku. Kod 90 posto djece kanalić se spontano otvori tijekom prve godine života, jedino je potrebno masiranje u području kanalića prema uputi stručnjaka kako bi se potpomoglo otvaranje.
U malog broja djece kanalić se ne otvori u spomenutom razdoblju te je onda potrebno tankom sondom u općoj anesteziji otvoriti kanalić, čime je dijete izliječeno.
Dr. sc. Ivana Mravičić
Klinika Svjetlost
