Za sve vrtiće Grada Zagreba, njih šezdesetak, upisi za pedagošku godinu 2013./2014. počeli su u ponedjeljak 6. svibnja i traju do 17. svibnja.
U vrtiće diljem grada, rijeke roditelja ovih će dana krenuti s dokumentima u rukama. No, što bi trebali napraviti i što saznati prije nego krenu ka budućem „drugom domu“ njihova mališana?
Upravo o tome razgovarali smo s Gordanom Lukačić, ravnateljicom dječjeg vrtića Bukovac, koji djeluje na četiri lokacije od kojih je jedna u KBC-u Rebro.
Što dostaviti vrtiću?
Uz zahtjev za upis potrebno je dostaviti:
1. rodni list ili izvadak iz matice rođenih ili potvrdu o podacima o rođenju djeteta (bez obzira na datum izdavanja isprave) ili pisanu privolu roditelja da vrtić može sam provjeriti podatke o rođenju djeteta u maticama rođenih.
2. uvjerenje o mjestu prebivališta djeteta ili pisana privola roditelja da vrtić može sam – putem nadležnog gradskog ureda provjeriti podatak o prebivalištu djeteta u evidenciji prebivališta i boravišta građana, te preslike osobnih iskaznica roditelja.
3. Dokaze o činjenicama bitnim za ostvarivanje prednosti pri upisu:
-za dijete roditelja invalida Domovinskog rata – rješenje o statusu invalida Domovinskog rata,
-za dijete oba zaposlena roditelja – potvrde poslodavca o zaposlenju roditelja
-za dijete koje živi samo s jednim zaposlenim roditeljem – potvrdu poslodavca o zaposlenju roditelja, presudu o razvodu braka ili drugi dokaz da drugi roditelj ne živi u zajedničkom kućanstvu,
-za dijete samohranog zaposlenog roditelja – potvrda poslodavca o zaposlenju roditelja i dokazi o samohranosti:rodni list, smrtni list za preminulog roditelja ili potvrdu o nestanku drugog roditelja ili rješenje Centra za socijalnu skrb o privremenom uzdržavanju djeteta
-za dijete u udomiteljskoj obitelji, bez roditelja ili bez ogovarajuće roditeljske skrbi – rješenje odnosno potvrda Centra za socijalnu skrb da je dijete u udomiteljskoj obitelji,bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi
-za dijete iz obitelji sa troje ili više malodobne djece – za svako dijete mlađe od 18 godina rodni list ili izvadak iz matice rođenih ili potvrdu s podacima o rođenju djeteta ili pisanu privolu roditelja da vrtić može sam provjeriti podatke o rođenju djeteta u maticama rođenih
-za dijete u godini prije polaska u osnovnu školu – rodni list ili izvadak iz matice rođenih ili potvrdu s podacima o rođenju djeteta ili pisanu privolu roditelja da vrtić može sam provjeriti podatke o rođenju djeteta u maticama rođenih,
-za dijete roditelja koji primaju doplatak za djecu-rješenje o pravu na doplatak za djecu
-za dijete koje ima specifične razvojne i/ili zdravstvene potrebe – relevantnu dokumentaciju za utvrđivanje navedenih potreba
-za dijete s teškoćama u razvoju- nalaz i mišljenje tijela vještačenja ili rješenje Centra za socijalnu skrb o postojanju teškoće u razvoju djeteta
-za dijete koje živi u iznimno teškim socijalnim i zdravstvenim prilikama –preporuku Centra za socijalnu skrb.
Dakle, roditelji ne smiju zaboraviti da – uz standardnu dokumentaciju koju su mogli pronaći na internetskim stranicama vrtića ili Grada Zagreba – predškolskoj ustanovi trebaju dostaviti i „papire“ koji će im donijeti dodatne bodove i prednost pri upisu djece. Djeca s teškoćama u razvoju kao ni djeca koja žive u iznimno teškim socijalnim i zdravstvenim prilikama, ne podliježu postupku bodovanja.
– Za program „vrtić u bolnici“ koji se provodi u bolnici Rebro, dokumenti nisu potrebni! Samim time što su u bolničkom tretmanu, oni ostvaruju i pravo na program „vrtić u bolnici“. Potreban je samo pisani pristanak roditelja – objašnjava Gordana Lukačić, čiji se vrtić može pohvaliti titulom prvog vrtića u bolnici.
Pravila upisa
Pravo na upis u programe zagrebačkih dječjih vrtića ostvaruju djeca roditelja s prebivalištem na području Grada Zagreba koja do 31. kolovoza navrše godinu dana.
No, što je s mlađom i s djecom čiji roditelji imaju različita prebivališta (bilo da su podstanari, žive u izvanbračnim zajednicama i…)?
– Da bi ostvarili pravo upisa u vrtić, dijete i jedan roditelj trebaju imati prebivalište u Zagrebu. Nije potrebno da su oba prijavljena na istoj adresi – pojašnjavaju iz vrtića Bukovac.
No, ni to nije razlog za brigu onih koji na području Zagreba borave samo tijekom osmosatnog radnog vremena, jer zagrebački vrtići, ako imaju slobodnih mjesta, primit će i drugu djecu – do popunjavanja kapaciteta, iako su vrtići, sukladno svom kapacitetu, prvenstveno dužni osigurati redoviti 10-satni programi za djecu Grada Zagreba, te im osigurati prednost pri upisu u redovite programe.
Procedura upisa
– Roditelji predaju zahtjeve za upis u pravilu u vrtić najbliži njihovoj adresi stanovanja No, svi vrtići primaju sve zahtjeve za upis u vrtić, čak i one koji ne odgovaraju po adresi odnosno ukoliko dolaze iz drugog dijela grada.
Te ćemo roditelje upozoriti da – ako smo mi prvi vrtić na njihovoj listi, – obavezno upišu i drugu opciju blizu mjestu stanovanja. Za slučaj da dijete ne bude primljeno u naš vrtić, podaci ostaju pohranjeni za cijeli grad.
Naime, objedinjeni smo u sustavu pa roditelji i dijete ne trebaju više puta prolaziti predavanje propisane dokumentacije i intervju. Ako to obavite u jednom vrtiću, podaci o djetetu su u slučaju prijema djeteta u drugi vrtić odnosno B ili C opciju su dostupni tom vrtiću. Na taj način vrtići po naputku Gradskog ureda nastoje, što je moguće više, olakšati roditeljima – kaže ravnateljica vrtića Bukovac.
No, što bi se dogodilo da se za dijete ne pronađe mjesto niti u jednom od željenih vrtića?
Takvo dijete, objašnjava ravnateljica Lukačić ostaje do daljnjega na listi čekanja.
– Dijete će čekati dok se eventualno ne oslobodi mjesto u vrtiću kojeg su roditelji jedinog odabrali ili stavili na vrh svoje liste. No, moguće je da se prije ukaže mjesto u njihovom B ili C vrtiću pa roditelji odlučuju žele li upisati dijete u taj vrtić – objasnila nam je Karolina Fatović, tajnica vrtića Bukovac.
A na listi čekanja, prema iskustvu s Bukovca, prošle se godine našlo tridesetak mališana mlađih od godinu dana,dakle onih koji 1. rujna nisu imali godinu dana, no zahtjeve su preuzeli. Dio njih je tijekom godine upisan u vrtić.
Ove godine iz vrtića Bukovac u školu odlazi stotinjak mališana, no, to ne znači da će jednak broj malenih popuniti njihova mjesta u vrtiću.
Zašto dolazi do razlike u broju djece koja odlaze i školu i onih koji dolaze u vrtić?
Državni pedagoški standardi propisuju između ostalog i normative za pojedinu dob. Djeca koja odlaze u školu starije su dobi, za koju su normativi nešto veći nego za mlađu djecu dakle u starijoj skupini je i veći broj djece.
Dakle broj novoupisane djece djelomično ovisi i o dobi te djece. Sukladno državnim pedagoškim standardima vodi se računa da broj djece u grupama ne prelazi propisane standarde. Također broj ovisi o ponuđenim različitim programima u pojedinom vrtiću, te interesu roditelja za iste – kaže Lukačić.
Što dobivate u vrtićima i za koju cijenu?
Svi vrtići Grada Zagreba omogućuju cjelodnevni 10-satni program, a smjenski 10-satni program pronaći ćete samo u Dječjem vrtiću Bajka.
U slučaju potrebe može se zatražiti i dulji rad uz predhodnu najavu ukoliko roditelji rade, naravno u okviru 10 sati, kao i rad subotom (koji se dodatno plaća 20 kuna po satu) – samo ako se pokaže potreba za tim odnosno roditelj radi. Poludnevni programi u pojedinim dječjim vrtićima određuju se prema potrebi roditelja i raspoloživom kapacitetu.
Djeca od šest do jedanaest mjeseci mogu se povjeriti na cjelodnevni program DV-u Medveščak i DV-u Duga (samo djeca zaposlenih roditelja koji ne koriste roditeljski dopust do godine dana djetetova života).
Predškolski program u trajanju od 250 sati godišnje upisuju djeca u godini prije polaska u osnovnu školu koja nisu obuhvaćena redovitim programom, a djeca s teškoćama u razvoju dvije godine prije polaska u osnovnu školu.
– Na Rebru, imamo tri odgajateljice koje svakodnevno rade u bolničkoj dječjoj igraonici. Jedna od njih radi individualno na dječjem odjelu sa djecom koja nisu u mogućnosti doći u igraonicu. To djeci puno znači i izuzetno im olakšava boravak u bolnici. Odgojiteljice izvrsno rade, posebno su osviještene i empatične, sukladno uvjetima u kojima rade i djeca ih dobro prihvaćaju– kažu u Bukovcu.
Osim primarnog 10 satnog programa dječji vrtići djeci nude i neke od posebnih programa – ranog usvajanja stranih jezika, Montessori, odgoj u vjeri, sportski i drugi.
Roditelji na upisu ispunjavaju upitnike i odlučuju žele li upis u kraći ili dulji posebni program. Prema tome formiraju se i grupe. No, treba napomenuti da se ti programi posebno plaćaju.
U visini primanja koja roditelji (jedan ili oba) ostvaruju, određuje se i cijena vrtića za dijete.
Prema odluci Gradske skupštine, koja je na snagu stupila 1. siječnja ove godine, cijena vrtića kreće se od 150 do 600 kuna.
Za cjelodnevni program, obitelj čija primanja po članu zajedničkog kućanstva iznose do 2500 kuna izdvojit će 150 kuna (za poludnevni 97,50 kuna), obitelj čija primanja idu od 2501 do 3500 kuna vrtić će platiti 300 kuna (za poludnevni 195 kuna). Oni koji zarađuju do 4500 kuna za dijete u vrtiću morat će izdvojiti 450 kuna (za poludnevni 292,50 kuna), a najviše će platiti roditelji čije su plaće preko 4501 kuna i koji će mjesečno davati 600 kn (za poludnevni 390 kuna).
Poželite li svoje dijete upisati na strane jezike ili neke druge dodatne aktivnosti unutar DV-a cijena programa se povećava.
– Cjelodnevni programi za usvajanje stranih jezika (u kojima su obje odgajateljice dodatno jezično osposobljene za vođenje predškolskih jezičnih programa), u našem slučaju engleskog i njemačkog, su 400 kuna, koliko stoji i program za rad prema koncepciji Marije Montessori.
Kraći programi za strane jezike u okviru redovitog cjelodnevnog programa (u kojima je jedna odgajateljica dodatno jezično osposobljena) su 200 kuna, kao i program za rad s potencijalno darovitom djecom predškolske dobi.
Posebno se naplaćuju i druge aktivnosti koje organiziraju vanjski suradnici, no odgoj u vjeri i program vrtić u bolnici ne naplaćuju se – govori ravnateljica Gordana Lukačić.
⇒ Što izabrati vrtić, dadilju ili baka servis?
– 17.05.2013.-
