Što je grafomotorika i kako mogu naučiti dijete pisati?

Najjednostavnije rečeno grafomotorika je sposobnost držanja olovke i pisanja. Ako malo zakompliciramo onda ćemo reći da je to usmjeravanje pažnje i pogleda na pokrete šake i prstiju kako bi se pismeno izrazili.

Razvoj grafomotorike kod djece

Danas mnoga djeca već i prije polaska u školu poznaju sva slova i brojke. Veliki broj djece znat će ta slova i brojke i lijepo napisati iako većina djece tehniku pisanja uvježbava u prvom razredu.
Grafomotorika, odnosno motorička sposobnost izvođenja grafema (slova), sastoji se od više sposobnosti i počinje se razvijati još u ranom djetinjstvu (negdje oko 18 mjeseci starosti djeteta). Ona obuhvaća vizualnu percepciju, okulomotornu koordinaciju, te glasovnu sintezu i analizu.

Da bi dijete moglo u određenoj fazi svoga razvoja uspješno svladati pisanje mora proći kompletan motorički razvoj koji započinje razvojem grube motorike (sjedenjem, puzanjem, hodanjem, penjanjem, trčanjem. . . ) a nastavlja se razvojem fine motorike koja se odnosi na fine pokrete ruku i šaka (hvatanje cijelom šakom, zatim kažiprstom i palcem). Preduvjet za uspjeh u grafomotornim aktivnostima je razvijena fina motorika ruku.

Za uspješno pisanje potrebno je...

Prije nego dijete počne pisati slova mora:

• odrediti dominantnu ruku (ruku koju će koristiti za pisanje)
• pravilno držati olovku
• držati tijelo u pravilnom položaju
• imati vizualnu predodžbu zadatka
• bojati unutar zadanih okvira
• precrtavati oblike (krug, kvadrat, trokut)
• moći nacrtati prepoznatljive crteže

Do pete godine 90% djece pokazuje sklonost upotrebi jedne ruke u većini aktivnosti koje se vrše rukama. Pružite djetetu mnogo prilika za crtanje i bojanje, ali pustite ga da samo odluči u kojoj će ruci držati kist, olovku…. i ne pokušavajte od ljevaka napraviti dešnjaka.

• 1. godina: djeca pokazuju interes za olovku u dobi od godine dana i tada ju grabe cijelom šakom te šaraju po podlozi.
• 2 godine: s otprilike dvije godine hvat olovke sazrijeva i tada djeca olovku drže prstima, ali još uvijek nepravilno.
• 3.-4.: u dobi između 3,5 i 4 godine olovka se drži s tri prsta, ali se prilikom pisanja miče cijela šaka. Sa otprilike 4,5 godine (a najkasnije do šeste godine) hvat olovke postaje pravilan. Olovka se tada drži vrhovima prstiju (kažiprsta, palca i srednjaka) a prilikom pisanja pomiču se samo prsti. Ovaj hvat omogućava maksimalnu kontrolu i fleksibilnost prilikom pisanja.

Obratite pažnju na ispravan hvat olovke odmah u početku djetetovog hvatanja jer je mnogo lakše poučiti ga ispravnom hvatu nego ispravljati pogrešno naučeni hvat.

Grafomotorika: predvježbe

Danas su djeci dostupne razne igre na računalima i tabletima koji će ih naučiti poznavanju slova ali neće razviti njihovu finu motoriku zbog čega će grafomotorna izvedba biti skromna ili manjkava.

Kako bi grafomotorika bila što bolje preporučuje da da djeca što više crtaju, pišu i šaraju, a što manje koriste tablete i mobitele za vježbanje.

Predvježbe grafomotorici skrivaju se u čitavom nizu aktivnosti svakodnevnog života i igara kojima se zabavlja. Manipulacija raznim predmetima, samostalno hranjenje, oblačenje, kopčanje gumbića, vezanje vezica, listanje knjige. . . sve su to aktivnosti koje prethode držanju olovke i pisanju ali su neizostavan dio cjelokupnog razvoja.

Još neke ideje za razvoj grafomotorike su:

• crtanje kažiprstom po pijesku, brašnu
• nizanje perli, prelijevanje vode u posudicama, nizanje štipaljki na košaricu
• trganje papira i formiranje loptica
• presavijanje papira, maramica
• rezanje škaricama, lijepljenje, oblikovanje plastelinom
• slaganje puzzli, gradnja kockama
• slikanje prstima, kredom, pastelama, kistom, crtanje prema uzorku

Postepeno, kroz pravilnu izmjenu aktivnosti, dovest ćete dijete do faze kada mu hvat olovke i kontrola nad njom više neće predstavljati problem. Tek tada će biti spremno za razne grafomotorne materijale, bojanke i pisanke.

Dijete odbija crtati, pisati, bojati

Ukoliko dijete pokazuje interes za aktivnosti olovkom njegov razvoj fine motorike i grafomotorike biti će znatno jednostavniji od djece koja ne vole ovakve aktivnosti.

Najčešći razlog odbijanja aktivnosti olovkom je vezan uz neku teškoću koje dijete doživljava provodeći ovu aktivnost. O tome bi trebalo voditi računa ako vaše dijete ne želi crtati i bojati. Tada nemojte odustati od poticanja takvih aktivnosti već mu aktivnosti učinite interesantnima, zabavnima i dodatno ga stimulirajte dogovorenim nagradama.

Nezrela ili nedovoljno razvijena grafomotorika

Teškoće u razvoju grafomotorike nastaju kao posljedica nedovoljno razvijene veze između pamćenja i pokreta prstiju (npr. dijete će imati teškoće u prisjećanju oblika i pokreta prstiju potrebnih za reproduciranje oblika), te perceptivnih i motoričkih teškoća. Djeca s teškoćama u razvoju grafomotorike se često percipiraju kao „lijena“, „tvrdoglava“ i „nemotivirana“ jer odbijaju sudjelovati u aktivnostima crtanja i pisanja.

Ako ste uočili odstupanja u razvoju grafomotorike kod djeteta potražite stručnu pomoć i olakšajte vašem mališanu polazak u školu. U Kabinetu Korneo održavaju se grafomotorne radionice namijenjene predškolcima čija grafomotorna vještina zahtjeva poticanje i razvoj. Kroz zabavne aktivnosti djeca u malim skupinama razvijaju finu motoriku i grafomotoriku –  toliko potrebne vještine za početak školovanja.

Nataša Čičin-Šain, prof.defektolog
Stela Horvat, prof. defektolog
Kabinet za razvojnu podršku Korneo

Foto: Freepik