Visoka temperatura sama po sebi nije opasna. Ona je znak da se tijelo bori s infekcijom i da imunosni sustav funkcionira.
Povišenom tjelesnom temperaturom smatramo onu višu od 37 °C mjerenu ispod pazuha, odnosno rektalno (u guzi) iznad 37,5 °C. Mjere za snižavanje tjelesne temperature primjenjuju se kada ona prijeđe 38 °C ispod pazuha ili 38,5 °C rektalno.
Povišena tjelesna temperatura može biti simptom bolesti, ali je mogu uzrokovati i izloženost suncu, manjak tekućine u organizmu te može nastati kao reakcija organizma na cjepivo. Tjelesnu temperaturu, osobito kada je ona visoka (39,0 °C ili viša), svakako treba snižavati simptomatskim sredstvima iz nekoliko razloga: da se suzbije mogućnost pojave febrilnih napadaja, dehidracije te da se uklone subjektivne patnje febrilnog djeteta ‒ glavobolja, razdražljivost, mamurnost i dr.
Temperaturu treba mjeriti ako je dijete razdražljivo, toplije ili postoje drugi znaci koji upućuju na razvoj bolesti.
KAKO MJERITI TEMPERATURU
U djece do godine dana preporučuje se mjerenje temperature u guzi (rektalno) umetanjem dijela gdje se nalazi živa u otvor debelog crijeva. Toplomjer se drži dok živa raste, odnosno kod digitalnih toplomjera dok nam ne signalizira kraj mjerenja (pričekati još 20 sekunda).
Kod veće djece mjerimo ispod pazuha živinim toplomjerom pet minuta, odnosno dok se živa diže, a digitalnim dok nam ne signalizira, pa čekamo još 20-tak sekunda. Sve više se preporučuje upotreba digitalnih toplomjera koji imaju prednost zbog kraćeg trajanja mjerenja temperature (oko minutu) te su dostupniji u prodaji. Ušni toplomjeri ne preporučuju se zbog nepreciznosti mjerenja (prisutnost cerumena, plakanje, ako je dijete toplije odjeveno, upala zvukovoda). Tjelesna temperatura može se mjeriti i oralno (ispod jezika), što s djecom nije u praksi.
KADA SE TREBA HITNO JAVITI LIJEČNIKU
Povišena temperatura kod novorođenčadi i dojenčadi mlađe od tri mjeseca zahtijeva poseban oprez te odlazak liječniku bez odgode. Dijete je potrebno razodjenuti i odmah primijeniti lijek za snižavanje tjelesne temperature (čepić ili sirup). Djeca s visokom temperaturom imaju hladne okrajine (šake i stopala) i čelo zbog zakazivanja centra za reguliranje temperature.
Ako temperatura ne pada nakon pola sata, potrebno je dijete kupati i nastaviti s dodatnim mjerama snižavanja. U male djece, ako je temperatura viša od 40 °C i prisutna je tresavica s lošim općim stanjem (malaksalost, osip, kašalj povraćanje, proljev, odbijanje hrane i pića), preporučuje se odlazak liječniku isti dan jer to može biti pokazatelj težih bakterijskih infekcija.
Jedno je od najčešćih pitanja s kojim se susrećemo u svom svakodnevnom radu:
Kako skinuti temperaturu?
Fizikalne metode, tuširanje djeteta mlakom vodom, oblozi od mlačne vode, korisne su metode za snižavanje temperature do 38,0 °C (izmjereno u aksili –„ispod pazuha“ ) ili 38,5 °C (izmjereno rektalno ). Voda koja hlapi s mokre površine kože oduzima tijelu znatnu količinu topline. Dodatno se još može trljati koža pomoću krpe ili trljačice jer tako pocrveni i hiperemijom se povećava otpuštanje topline kroz kožu.
Obloge primjenjujte tako da dijete umotate u mokru, ocijeđenu pelenu ili plahtu, od vrata do pete i preko toga stavite deblji, suhi ručnik, a nakon pet do 10 minuta sve to skinite i kožu djeteta istrljajte suhom trljačicom.
Beskorisno je stavljanje obloga na male površine tijela (samo prsa, samo dlanovi ili tabani).
Antipiretici koji se danas rabe u djece su paracetamol (Lupocet, Panadol…) i neki nesteroidni antireumatici npr. ibuprofen (Dalsy, Neofen, Nurofen…). Daju se kada je tjelesna temperatura iznad 38,0 °C aksilarno, odnosno 38,5 °C rektalno.
Acetilsalicilna kiselina (Andol, Aspirin) zbog nuspojava se ne daje djeci mlađoj od 12 godina, a po nekim preporukama i do 16 godina.
Upitno je i davanje diclofenac natrij čepića (Voltaren), vrlo potentnog antireumatika i antipiretika, koji se izbjegava zbog sporadičnih ali ozbiljnih nuspojava.
Antipiretike koje dajemo djeci doziramo prema tjelesnoj masi, ali i prema kliničkoj slici, odnosno načinu na koji se bolest prezentira. Tako npr. nećemo djetetu koje ima proljev korigirati tjelesnu temperaturu čepićem, već sirupom, a čepić ćemo koristiti u slučaju povraćanja. Dojenčadi antipiretik dajemo češće u obliku čepića, zbog mogućeg bljuckanja.
Paracetamol se daje u dozi od 10 do 15 mg po kilogramu tjelesne težine, a maksimalna je dnevna doza 60 mg po kilogramu tjelesne težine, u razmacima od četiri do šest sati. Ibuprofen se daje 5 do 10 mg po kilogramu tjelesne težine, maksimalno na dan od 40 do 60 mg po kilogramu tjelesne težine, u razmacima od šest do osam sati. Mogu se kombinirati u razmacima od dva do tri sata.
Tjelesna temperatura koja je otporna na antipiretike, praćena osipom ili promjenom ponašanja djeteta, siguran je znak da je vrijeme da se posjeti nadležna pedijatrijska ambulanta.
Tekst: Željka Martinić, medicinska sestra
Poliklinika za dječje bolesti Dr. Sabol
Foto: Freepik
