Borelioza ili Lajmska bolest nastaje kao posljedica zaraze čovjeka bakterijom spirohetom Borrelia burgdorferi i najčešća je bolest u svijetu koju prenose krpelji.
Može se pojaviti u svim dobnim skupinama, iako najčešće u djece i adolescenata u ljetnim mjesecima. Borelioza ili Lajmska bolest se prenosi slinom krpelja preko ugriza za kožu. U prvoj fazi zaraze spirohete migriraju u koži i formiraju tipičan osip koji se naziva erythema migrans. Nakon toga putem krvi spirohete se šire po drugim organima, najčešće srcu, zglobovima i živčanom sustavu.
KAKO JE PREPOZNATI?
Erythema migrans počinje kao crvena promjena na koži (makula) koja se povećava i širi u obliku prstena promjera od nekoliko pa sve do 30 centimetara i postupno blijedi u sredini te tako s vremenom dobiva tipičan izgled. Promjena na koži bezbolna je, ne svrbi, ali je blago toplija od kože u okolini.
U slijedećoj fazi zaraženi mogu dobiti povišenu tjelesnu temperaturu, bolove u mišićima i različitim zglobovima (bez otekline) te tetivama. Mjesecima kasnije, 60% neliječenih bolesnika razvija pravu upalu zgloba s izljevom i oteklinom (artritis) jednog ili više velikih zglobova, najčešće koljena. Srčane tegobe mogu se pojaviti već nekoliko tjedana nakon pojave osipa u oko 5% bolesnika te najčešće uzrokuju smetnje provođenja kroz srce između pretklijetke i klijetke (blokove provođenja), ali mogu napraviti i upale srčanog mišića (miokarditis, perikarditis ili pankarditis).
NEUROLOŠKE TEGOBE
Neurološke tegobe mogu biti rane i kasne. Rane se javljaju također nekoliko tjedana nakon osipa u oko 14% neliječenih pacijenata i uglavnom se prezentiraju kao aseptički (negnojni) meningitis, paralize živaca lica (najčešće facijalni živac), upale kralježničke moždine ili drugih živaca. Mjesecima (nekad i godinama) poslije mogu se pojaviti kronične neurološke tegobe u obliku blage encefalopatije (gubitak pamćenja, promjene raspoloženja i poteškoće sa spavanjem) i umora.
KAKO PREPOZNATI BOLEST?
U slučaju pojave tipičnog osipa ili razvoja drugih tegoba mora se misliti na Lajmsku bolest i ako nema jasnog podatka o krpelju jer se samo jedna trećina bolesnika s Lajmskom bolesti sjeća da su imali krpelja na koži. Isto tako, većina ugriza krpelja ne rezultira Lajmskom bolesti.
Smatra se da je rizik razvoja borelioze nakon ugriza krpelja do 5%. Nije svaki krpelj zaražen spirohetom, a ako se radi o području u kojemu krpelji jesu zaraženi, ne dolazi odmah do prijenosa slinom. Ako su kratko na koži, rizik od infekcije vrlo je nizak, vjerojatnost zaraze raste ako je krpelj prisutan na koži duže od 12-24 sata, ali ovisi i o pravilnom uklanjanju. U pravilu, što je krpelj duže prisutan, raste i mogućnost infekcije ako je krpelj zaražen.
U ranim fazama zaraze liječnički pregled uključuje u prvom redu detaljan pregled kože cijelog tijela. Ako se nađe tipičan osip, on je već sam dovoljan za dijagnozu Lajmske bolesti. U bolesnika bez osipa (ili nakon što je prošao neotkriven), a koji se žale na bolove ili upale zglobova, paralizu živaca te nepravilan rad srca potrebno je učiniti laboratorijsku dijagnostiku. Rano, u početku bolesti, laboratorijski testovi mogu biti lažno negativni, vjerojatnost otkrivanja protutijela povećava se s tjednima od pojave osipa, a protutijela mogu ostati pozitivna još godinama po provedenom liječenju kao znak preboljene infekcije. Moguće je i otkrivanje DNK putem metode PCR (polymerase chain reaction) iz uzoraka zglobne ili moždane tekućine (likvora).
Bez jasnog podatka o krpelju, tipičnom osipu ili laboratorijske potvrde Borelioze potrebno je uzeti u obzir druge moguće diferencijalne dijagnoze, kao npr.: virusni artritis i artralgije, reumatoidni artritis, postinfekcijski artritis, sistemski lupus i fibromijalgiju. Može se dogoditi da bolesnici s nejasnom anamnezom i tegobama imaju pozitivna protutijela (ELISA metodom) te je važno istaknuti da ona mogu biti lažno pozitivna, pa se tada nepotrebno i često dugotrajno pogrešno liječe i odgađaju otkrivanje točne dijagnoze. Kod pravilno postavljene dijagnoze borelioza se liječi antibioticima tijekom 2-4 tjedna, ovisno o tegobama i fazi bolesti, te simptomatski ovisno o zahvaćenu organu i tegobama. Neke su studije pokazale da jednokratna primjena antibiotika neposredno po ugrizu i uklanjanju krpelja može biti dovoljna zaštita i prevencija infekcije i razvoja ostalih tegoba.
PROGNOZA TIJEKA BOLESTI
Prognoza borelioze bolja je u djece nego u odraslih. Gore opisane kronične tegobe djeca rijetko razvijaju (oko 2% djece), a ako dođe npr. do paralize živca lica, uz pravilnu terapiju prognoza je također uglavnom dobra. Neki bolesnici, vrlo rijetko, mogu razviti nedovoljno definirano i kontroverzno stanje koje nazivamo sindromom post-Lajmske bolesti koje uključuje umor, poteškoće s koncentracijom, povremene bolove u sustavu kretanja.
Cijepljenje protiv Lajmske borelioze nije dostupno. Najbolju zaštitu pruža odjeća, repelenti krpelja (i drugih insekata) te pregledavanje kože nakon boravka u prirodi.
Autor: dr. sc. Goran Krakar, dr. med.,
Poliklinika za dječje bolesti dr. Sabol
Foto: Freepik
