Osnovni zadatak imunosnog sustava jest zaštititi naš organizam od patogena i stranih tvari.
Kad je riječ o imunitetu, govorimo o složenom sustavu koji čine organi poput slezene, probavnog sustava i kože te razna tkiva i mnoge vrste stanica.
Postoje dvije vrste imunosnog odgovora, nespecifični koji se razvija već tijekom trudnoće i onaj specifični koji stječemo tijekom života i koji nas štiti od točno određenih virusa, bakterija i stranih tvari. Na pravilan imunosni odgovor utječu mnogi čimbenici. Među njima se ističu, u prvom redu, okruženje u kojem dijete odrasta i higijena, tjelesna aktivnost, odnosno boravak na otvorenom, količina sna i odmora te prehrana i, konačno, crijevna mikrobiota, pojašnjava doc.dr.sc. Tena Niseteo, dipl.ing., predsjednica Hrvatskog saveza nutricionista, zaposlena u Klinici za dječje bolesti Zagreb pri Referentnom centru za dječju gastroenterologiju i prehranu kao pedijatrijski nutricionist.
Naš imunosni sustav svakodnevno je pred velikim izazovima, a godišnja doba donose mu dodatno opterećenje poput infekcija i proljetnih alergija. Nažalost, pod utjecajem zapadnjačkog stila života i visoke razine stresa, imunosni sustav često daje neadekvatan odgovor što se u moderno doba prepoznaje već u dojenčadi, male i one veće djece. Naime, sve češća pojavnost alergija na hranu i pelud, atopijski dermatitis, autoimune bolesti te slabiji odgovori na bakterijske i virusne infekcije ukazuju da je naš imunosni sustav pod visokim opterećenjem. Upravo iz ovoga razloga potrebno mu je priskočiti u pomoć od rane dobi.
U ovom članku, doc.dr.sc. Tena Niseteo, dipl.ing., donosi Vam pet savjeta za jačanje imuniteta Vašeg djeteta.
Pravilna prehrana od početka!
Pravilna prehrana od presudne je važnosti. Već od trenutka kad se rodimo majčino mlijeko kao osnovna hrana predstavlja, osim savršenog izvora hranjivih tvari, i izvor svih imunotijela. Dijete na ovaj način dobiva i probiotičke kulture koje su prirodno prisutne u majčinom mlijeku, poput laktobacila (L.lactis, L.casei, L.salivarius, L.reuteri i L.rhamnosus) i bifidobakterija (B. bifidum, B. lactis B. breve, B. infantis, i B. longum) zahvaljujući kojima se stvara individualan i jedinstven crijevni “otisak”. Danas je poznato da majčino mlijeko upravo zahvaljujući svom probiotičkom sastavu sprječava razvoj bolesti i najčešćih infekcija u djece ali i prevenira pojavu različitih alergija. Za nedojenu djecu savjetuje se dati probiotik s više bakterijskih sojeva inače prisutnih u majčinom mlijeku s ciljem obogaćivanja crijevne mikroflore dobrim bakterijama što će povoljno utjecati na nerazvijeni probavni i imunosni sustav.
Rastom i razvojem djeteta njegova prehrana postaje sve sličnija prehrani odraslih. U ovo vrijeme prehrana djeteta je pod utjecajem ne samo obitelji već i socijalne okoline u kojoj dijete odrasta. Uravnotežena prehrana koja uključuje sve vrste namirnica ključna je za djetetov rast i razvoj pa tako i za razvoj njegovog imunosnog sustava. Voće, povrće i cjelovite žitarice poput zobi i ječma, uz sjemenke i plavu ribu najbogatiji su izvori fitonutrijenata, prebiotičkih vlakana i snažnih antioksidansa poput vitamina C i E, proantocijanidina i karotenoida, vitamina D, beta glukana, omega -3 masnih kiselina te cinka i selena. Upravo ovi nutrijenti potiču stvaranje protutijela koja štite od bakterija i virusa. S druge strane, poznato je da šećeri, zasićene masne kiseline i aditivi prisutni u mnogim industrijskim prehrambenim proizvodima oslabljuju imunosni odgovor.
Najjednostavniji pristup usmjeravanja prehrane ka poticanju pravilnog imunološkog odgovora je odmaknuti se u što većoj mjeri od konzumacije industrijskih prehrambenih proizvoda te ih zamijeniti onima pripremljenim kod kuće poput svježe cijeđenih voćnih i povrtnih sokova, voćnih sladoleda i jogurta, domaćih keksa i krekera.
Kućni ljubimci i higijena!
Već je davno pokazano da je u dojenčadi i male djece koja odrastaju uz kućne ljubimce učestalost atopijskih bolesti i alergija značajno niža. Osim toga, istraživanja su pokazala da baš ova djeca imaju bolji imunosni odgovor kad je riječ o bakerijskim i virusnim infekcijama u odnosu na djecu koja nemaju kućne ljubimce. Štoviše, čini se da djeca koja imaju rani kontakt s mačkama ili psima imaju čak 30% manju vjerojatnost da razviju prehladu, upale uha i grla. Ove činjenice vezane su uz higijensku hipotezu koja navodi da djeca koja su bila više izložena virusima i bakterijama u ranoj dobi razvijaju imunosni sustav otporniji na infekcije. Iako ova teorija još uvijek nije u potpunosti dokazana, novija istraživanja sve joj više idu u prilog.
Dobar san!
Spavanje je važno razdoblje tjelesnog odmora, a istraživanja su pokazala da san igra ključnu ulogu u funkciji imunosnog sustava. Manjak sna i nekvalitetan san dokazano djeluju na razinu stresa i imunosni sustav. Istraživanja su pokazala da spavanje i imunosni sustav imaju jasan međuodnos gdje imunosni odgovor, poput onog uzrokovanog virusnom infekcijom ili alergijom, može imati značajan utjecaj na san. S druge strane, nedostatak sna može oslabiti imunosni odgovor, dok dostatan san doprinosi povećanoj proizvodnji protuupalnih citokina. Baš kao što san može pomoći mozgu uskladiti učenje i pamćenje, istraživanja sugeriraju da san jača i imunosnu memoriju. Interakcija komponenti imunosnog sustava tijekom spavanja jača njegovu sposobnost da „zapamti“ kako prepoznati opasne antigene i reagira na njih.
Boravak na otvorenom i igra za smanjivanje razine stresa!
Moderan stil života donio je sa sobom dugotrajno povećanje razine stresa kako u odraslih tako i u djece. Štoviše, u obiteljima u kojima odrasle osobe imaju češće stresne situacije ili imaju svakodnevno veće razine stresa djeca imaju povišenu razinu kortizola koji se smatra biološkim markerom razine stresa. U ovom slučaju imunosni sustav reagira nepravilno zbog čega dolazi do veće pojave autoimunih bolesti i veće podložnosti infekcijama u dječjoj dobi.
Na stres se može utjecati na mnogo načina, no kad je riječ o djeci najbolji način za uklanjanje stresa su boravak na otvorenome i igra. Izloženost dnevnoj svjetlosti, boravak u prirodi i tjelesna aktivnost najviše doprinose smanjivanju razine kortizola te povećanju razine dopamina i serotonina, hormona odgovornih za osjećaj ugode i sreće. Najveći učinak postiže se ukoliko se djeca igraju na otvorenom stoga je iznimno važno da djeca svakodnevno provedu najmanje jedan sat u igri na svježem zraku.
Očuvanje probave i crijevne mikrobiote!
Poznato je da se preko 70% imunoloških stanica u organizmu nalazi baš u probavnom sustavu, a nakon više desetaka godina istraživanja crijevne mikrobiote, dokazano je da je ona usko povezana s našim imunosnim odgovorom. Naime, mikroorganizmi probavnog sustava, osim što sudjeluju u probavi, kroz svoj metabolizam osiguravaju vrlo važne nutrijente poput vitamina K i kratkolančanih masnih kiselina te enzima. Jedna od glavnih uloga crijevne mikroflore jest da štiti probavni sustav od kolonizacije patogena i potiče crijevnu imunofunkciju, čime se pridonosi sazrijevanju i pravilnom radu imunosnog sustava. Očuvanje integriteta crijevne barijere i pravilna probava omogućavaju maksimalno iskorištavanje hranjivih tvari iz hrane te primjereno čišćenje organizma od onih štetnih. Osim prehrane, na rad probavnoga sustava utječu i mnogi drugi faktori među kojima se najčešće ističu infekcije, uzimanje lijekova i antibiotika. Nažalost, upravo su djeca ta koja su podložna čestim infekcijama i antibiotskim terapijama zbog čega njihova cijevna barijera i mikroflora često biva narušena, što može dovesti do težih zdravstvenih posljedica. Stoga je održavanje ravnoteže crijevne mikroflore od iznimne važnosti za cjelokupno zdravlje, kako djece tako i odraslih.
Primjena probiotika, ali i prebiotika, odnosno sinbiotika, kako u dojenčadi tako i u veće djece, ali i u odraslih je široka te se najčešće spominje kao pomoć kod pojave kolika, probavnih smetnji, čestih infekcija, nutritivnih i peludnih alergija i atopijskog dermatitisa.
Sinbiotik OMNi-BiOTiC® PANDA ime je dobio prema kliničkoj studiji „PANDA“ (Probiotics AND Allergy) u kojoj je dokazan. Provedena je u dječjoj bolnici Wilhelmina u Nizozemskoj, a uključivala je 156 beba „visokog rizika”, tj. s obiteljskom predispozicijom na alergije. Trudnicama je, u posljednja 2 mjeseca trudnoće, te bebama od prvog dana života do navršene 1. godine, svakodnevno davan probiotički pripravak OMNi-BiOTiC® PANDA. Upravo je ova studija pokazala da višesojni sinbiotik OMNi-BiOTiC® PANDA može pozitivno utjecati na neuravnoteženi imunosni sustav djece i smanjiti pojavu atopijskog dermatitisa i alergija.
U slučajevima obiteljske predispozicije za razvoj neurodermatitisa, alergijskih bolesti ili astme, primjenom sinbiotika OMNi-BiOTiC® PANDA trebalo bi se početi već tijekom trudnoće, a najkasnije u 32. tjednu trudnoće. Preporučuje se davati ga do navršene 1. godine života, nakon čega se prelazi na sinbiotik za stariju djecu i odrasle, OMNi-BiOTiC® 6, u adekvatnoj dozi
Više informacija pronađite OVDJE. Više o ostalim proizvodima Instituta AllergoSan možete pronaći na www.omni-biotic.hr, a proizvode možete nabaviti u svim bolje opremljenim ljekarnama te odabranim DM prodavaonicama.
Tekst: doc.dr.sc. Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh.
Foto: promo, Pixabay
