Prema funkciji imunološki sustav možemo podijeliti na prirođeni i stečeni, a svaka ima svoj stanični i humoralni dio.
Prirođena imunost ima ulogu u početnom reagiranju na većinu bakterija, virusa, gljivica, a stečeni imunosni sustav zapravo omogućava imunosno pamćenje i reagira na specifične dijelove pojedinih mikroorganizama s kojima se već prije susreo, tako da reakcija bude brža i učinkovitija.
Imunosno najosjetljiviju populaciju čine novorođenčad i mlada dojenčad koja ovise o protutijelima prenesenima od majke, potpomognuto s protutijelima i drugim imunosno aktivnim molekulama dobivenima majčinim mlijekom. Dob dojenčeta i malog djeteta zbog susreta s novim mikroorganizmima u okolišu obilježena je izrazitom aktivnosti imunosnog sustava.
Djeca su često bolesna
Dominantno se radi o razvoju stečene imunosti i specifičnog imunosnog odgovora. U tom razdoblju djeca obolijevaju pet do šest puta godišnje, a ako su u kolektivu, i do 10-ak puta. S obzirom da je respiratorna sluznica najjače izložena mikroorganizmima, najčešće se radi o respiratornim infekcijama, i to dominantno virusnim respiratornim infekcijama koje su samoograničavajuće i blažeg kliničkog tijeka.
Od bakterijskih infekcija najčešće su upala uha i upala pluća. Razlozi iz kojih je neko dijete duže, neko kraće bolesno, a neko ima bakterijsku komplikaciju, leže u interakciji imunosti pojedinog djeteta i vrsti organizma s kojim se dijete susrelo te stilu života obitelji.
Oštećenja imunološkog sustava
Kada se trebamo zabrinuti oko broja infekcija i njihovog utjecaja na imunološki sustav, pitanje je koje često muči brojne roditelje.
Poznajući već spomenute činjenice o normalnom broju i tijeku infekcija najjednostavnije nam je zaključiti da nas treba brinuti kad nešto odstupa od navedenoga. Imunološki deficijentno odnosno oslabljeno dijete ima neuobičajen tijek infekcija, težu kliničku sliku s komplikacijama, infekcije uzrokovane tzv. oportunističkim uzročnicima koje u zdravoj populaciji ne uzrokuju bolest.
Prema smjernicama Jeffrey Modell zaklade postoji 10 kliničkih znakova koji mogu upozoriti na primarno oštećenje djetetova imunosnog sustava, odnosno na primarnu imunodeficijenciju.
To uključuje:
- četiri ili više upala uha u godini dana
- dvije ili više ozbiljnih upala sinusa unutar jedne godine
- dva mjeseca ili više mjeseci na terapiji antibioticima, a bez velikog učinka
- dvije ili više upala pluća u jednoj godini,
- nenapredovanje na tjelesnoj težini ili smetnje rasta
- ponavljani ili duboki apscesi kože ili unutrašnjih organa
- uporni mliječac ili gljivična infekcija kože
- potreba za intravenskim antibioticima kako bi se izliječila infekcija, 9) dvije ili više dubokih teških infekcija, uključujući sepsu
- primarna imunodeficijencija u obitelji
Kako razviti imunološki sustav?
Često je roditeljsko pitanje kako zaštiti djecu od infekcija te kako pomoći razvoj njihova imunosnog sustava.
U mjerama prevencije važnu ulogu imaju:
- raznolika i zdrava prehrana
- boravak na zraku
- redovita fizička aktivnost
- izbjegavanja zatvorenih prostora i velikih kolektiva
- ne izlaganje djeteta duhanskom dimu
- higijenske mjere (pranje ruku, dezinfekcija pribora za jelo kod male dojenčadi)
Vrlo važna mjera prevencije svakako je i cijepljenje. Sva djeca, uključujući i imunosno deficijentnu mogu se i trebaju dodatno zaštiti cijepljenjem.
KORISNI SAVJETI
- Bilo bi idealno kad bi dijete do treće godine mogli poštedjeti od vrtića. No, ako to nije moguće, pripazite na to da dijete ne ide načeto bolesti u kolektiv. Nakon bolesti dajte organizmu dovoljno vremena da se oporavi.
- Suplementi u dječjoj prehrani, u principu, nisu potrebni. Vitamin C, na primjer bolje se i lakše apsorbira iz voća i povrća, nego dodataka prehrani. No, važno je u razdobljima narušenog imuniteta pripaziti da se dijete raznoliko i kvalitetno hrani.
- Djetetu u vrijeme i nakon bolesti treba izrazito puno sna, pa pripazite da mu omogućite na bilo koji način dovoljno sna jer će se tako organizam prije oporaviti.
Tekst: Iva Mrkić – Kobal, dr.med.,
specijalist pedijatar, uži specijalist pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije
–Poliklinika za dječje bolesti dr. Sabol–
Foto: Freepik