Ako brojimo od dana kada su zatvorene sve škole zbog te strašne riječi koronavirus, kod kuće smo već tri tjedna…
Ako brojimo od dana zatvaranja svega osim trgovina prehrambenim proizvodima i ljekarni, kod kuće smo već dva tjedna. Ako smo savjesni i odgovorni, kod kuće smo otkad nas Stožer na to upućuje, dane više ne brojimo, datume ne pratimo, znamo jedino da je 2020. godina jer ju većina želi zaustaviti i izbrisati.
Biti ili ne biti?
Biti ispunjen ili ne biti ispunjen.
Biti zadovoljan ili ne biti zadovoljan.
Biti pozitivan ili ne biti pozitivan.
Biti frustriran ili ne biti frustriran.
Biti ili ne biti, pitanje je sad!
Složit ćemo se da je kod nekih rečenica lakše biti, a kod nekih ne biti. To, jasno, ovisi o našem karakteru, osobinama, vještinama snalaženja u novim situacijama i nošenja sa stresom te tehničkim stvarima poput činjenice s koliko drugih članova obitelji živimo, idemo li na posao ili radimo od kuće, jesmo li prije dva tjedna doživjeli potres ili nismo, je li netko nama blizak zaražen onim na slovo “K” i još sto drugih mogućih razloga.
Kako bismo na prva četiri pitanja odgovorili potvrdno, a na posljednje negativno, donosimo nekoliko provjerenih savjeta koji će nam pomoći preživjeti još tko zna koliko.
1.Važno je imati rutinu već uobičajenih faza i aktivnosti u danu jer nam ona daje osjećaj sigurnosti, a i djeca tada imaju manje prostora za kršenje kućnih pravila, koja su u ovom periodu ionako poprilično labava – s razlogom.
2.Jednako je važno u postojeću rutinu uvesti i ono za što u „normalnom“ životu nismo imali vremena, a voljeli bismo da jesmo – pola sata čitanja knjige prije spavanja, obiteljsko gledanje filma svaki treći dan nakon ručka, slikanje dok djeca popodne spavaju, kuhanje egzotičnih jela čija priprema može dulje trajati, rješavanje križaljke za vrijeme jutarnje kave na balkonu…
3.Ograničeni su nam kontakti s obitelji i prijateljima, ali ne smijemo zanemariti socijalni kontakt koji se, srećom, danas može lako ostvariti i online. Pomoći ćemo bakama i djedovima da se snađu u moru tehnologije, ali jednom kad nauče, bit će nam drago svakodnevno ih vidjeti i čuti. A s prijateljicama možemo popiti grupnu online kavu i zajedno odbrojavati do prave.
4. Upijajmo sunce – na balkonu, uz prozor, na terasi ili u dvorištu. Ili u šetnji u kojoj oprezno vodimo računa o izbjegavanju svake staze na kojoj očekujemo druge ljude.
5.Važna je tjelovježba – bilo kakva! Spremanje i čišćenje stana, usisavanje, pranje prozora, šetnja s kućnim ljubimcem, igra s djecom koja i inače oduzme najviše energije…
6.Nastavimo s organizacijom i spremanjem stana/kuće – ovo je prilika da konačno svaka i najmanja stvarčica dobije svoje mjesto. Zdrav duh u zdravom tijelu, i organiziranom domu.
7.Kupka uz zamišljanje da ste na dobrom wellnessu!
8.Planirano ograničeno gledanje vijesti koje se tiču onoga na „K“ (najbolje samo nove informacije Stožera u 14 h) i generalno što manje izloženosti ekranima (mobitelima, tabletima) – posebno netom prije odlaska na spavanje jer emitiranje plave svjetlosti ometa proizvodnju melatonina, hormona koji kontrolira ciklus spavanja i budnosti pa teže zaspimo.
9.Lijepo je i poticajno svaki dan završiti zapisivanjem nekoliko stvari na kojima smo taj dan zahvalni. Možemo ih zapisivati u obliku dnevnika ili na papiriće koje ubacujemo u staklenku – svaki član obitelji jedan papirić.
10.Koliko god je lijepo što imamo priliku provoditi puno vremena s našim obiteljima, ovo je prilično intenzivno pa je važno svakodnevno imati malo vremena i prostora za sebe. Roditelji se mogu dogovoriti tko će kada preuzeti djecu na sat vremena kako bi drugi udahnuo i predahnuo.
Tekst: Lea Cikron, mag. psych.
Foto: Freepik
