P: Kćeri je dijagnosticirana infektivna mononukleoza. Što je to? Priznajem da me je strah.
O: Infektivna mononukleoza uglavnom je virusna zarazna bolest koju u 90 % slučajeva uzrokuje Epstein-Barr virus (EBV). Javlja se u svim dobnim skupinama, ali najčešće obolijevaju predškolska i školska djeca te adolescenti u dobi od 15 do 25 godina. Virus se prenosi kapljičnim putem.
Zbog nestabilnosti virusa u vanjskoj sredini najčešće je potreban izravan kontakt sa zaraženom osobom, tj. sa slinom zaražene osobe, pa je bolest poznata i pod nazivom “bolest poljupca”. Bolest se može prenijeti i kontaktom rukama ili igračkama koje su natopljene inficiranom slinom. Čak 50 % djece imalo je prvu infekciju EBV-om do svoje pete godine. Rani prijenos u djetinjstvu nastaje češće među nižim socioekonomskim skupinama i na prenapučenim mjestima. Prvi simptomi bolesti javljaju se obično od četiri do šest tjedana nakon infekcije.
Infektivnu mononukleozu karakterizira povećanje limfnih čvorova u organizmu, najčešće na vratu, upala ždrijela s jakom grloboljom, povišena tjelesna temperatura (više od 39 ºC), povećanje jetara i slezene. Katkada su simptomi sasvim blagi i netipični, slični prehladi.Temperatura može biti samo lagano povišena, ali dugo traje, djeca su umorna. Što je dijete mlađe, simptomi su manje tipični. Povišena tjelesna temperatura u prosjeku traje obično 7 ‒ 10 dana, a njenim padom normalizira se nalaz u ždrijelu i postupno se gube opći simptomi bolesti. Povećane limfne žlijezde, jetra i slezena smanjuju se polako, te bolest u prosjeku traje oko šest tjedana. Za smanjenje limfnih čvorova najčešće je potrebno oko tri tjedna.
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike i pregleda bolesnika te laboratorijskim testovima, od kojih su najpouzdaniji serološki testovi na EBV.
Kod primarno zdravih osoba liječenje je simptomatsko, tj. olakšavamo simptome bolesti. Potrebno je snižavati povišenu tjelesnu temperaturu, uzimati dovoljne količine tekućine i odmarati se. Ranije se puno pažnje poklanjalo dijetalnoj prehrani zbog oštećenja jetara, no vidjelo se da dijetalna prehrana nema učinka na dužinu trajanja simptoma.
Mirovanje je potrebno samo kod onih bolesnika koji imaju jako povećanu slezenu u akutnoj fazi bolesti, jer svaka i najmanja trauma može dovesti do njezina puknuća. Oni koji se dobro osjećaju i nemaju povećanu slezenu mogu ići u školu i raditi. Više od 90 % slučajeva infektivne mononukleoze je bezopasno i prolazi bez komplikacija, i većina se bolesnika već za 3-4 tjedna može vratiti svakodnevnim aktivnostima.
Na pitanje odgovara dr. Svjetlana Bela Klancir, spec. pedijatar
Poliklinika za dječje bolesti Dr. Sabol
