Djeca su neiscrpan izvor radosti i motivacije, ali su i velika odgovornost te iziskuju mnogo energije. Kako bismo imali dovoljno energije za paženje, maženje i uživanje sa svojim najmanjima, moramo se brinuti i o vlastitom tijelu. Tu razumnu spoznaju često zaboravljamo i brigu o sebi stavljamo na drugo, treće, četvrto… mjesto.
Svi znamo kako su za očuvanje zdravlja važne redovite liječničke kontrole koje nikako ne bismo smjeli preskakati. Naš je organizam istančan mehanizam, i da bi besprijekorno funkcionirao i nosio se sa svakodnevnim izazovima, potrebno je posvetiti mu barem malo pažnje.
Naime, počevši od dvadesete pa do četrdesete godine svi bismo trebali barem jednom na godinu obaviti osnovne pretrage krvi i urina. Nakon četrdesete to bi nam svima trebalo postati zlatno pravilo u očuvanja zdravlja.
Mali vodič kako njegovati zdravlje putem osnovnih, bezbolnih i brzih biokemijskih pretraga te na što obratiti pozornost dala nam je magistra Hana Breyer Priselac, ravnateljica Poliklinike Breyer.
Iz krvi i urina mogu se dobiti dragocjeni podaci o našem zdravlju te je pojedine osnovne vrijednosti bitno redovito kontrolirati, jer nam daju unutarnji uvid u naš organizam.
Razina kolesterola
Kolesterol je masnoća prisutna u krvi svakog ljudskog bića. Ako su razine ukupnog kolesterola i LDL-kolesterola visoke, osoba je izloženija riziku od slabe cirkulacije i srčanih bolesti. Snižena razina LDL-kolesterola može se pronaći kod malapsorpcije (sindrom nedovoljne apsorpcije jednostavnih hranjivih tvari) i malnutricije (pothranjenost).
Razina triglicerida
Trigliceridi su također masnoće koje se nalaze pohranjene u masnim stanicama našeg tijela, ali ih unosimo i hranom. Često osobe koje imaju povišenu razinu kolesterola u krvi imaju i povišenu razinu triglicerida, što je pokazatelj prekomjernog unosa loše, nezdrave hrane (ugljikohidrati i masti, alkohol, slatkiši, kruh, tijesto…). Povišene koncentracije triglicerida upozoravaju na rizik od srčanih bolesti, šećerne bolesti, opstruktivne žutice, nefroze i od hipofunkcije štitnjače.
Glikemija
Glikemija označava razinu šećera (glukoze) u krvi. Glukoza je najznačajniji izvor energije, potreban za mišićni rad i za sve procese u organizmu, uključujući i rad mozga, a razinu glukoze u krvi reguliraju jetra.
Povećane vrijednosti upozoravaju na moguću šećernu bolest, i tada se preporučuje dodatno provjeriti razinu HbA1c u krvi. Izrazito niska razina glukoze u krvi manifestira se kao hipoglikemija, a karakterizira je mišićna slabost, nedostatak koordinacije i konfuznost.
Kreatinin
Koncentracija kreatinina u krvi pokazatelj je kvalitete rada bubrega. Koristi se u dijagnostici i liječenju bubrežnih bolesti, no razina kreatinina u serumu koja se smatra normalnom ipak ne isključuje postojanje oštećenja bubrežne funkcije, jer nije osjetljiva na rana bubrežna oboljenja.
Povećane vrijednosti upozoravaju na akutnu i/ili kroničnu bubrežnu bolest i opstrukciju mokraćnog sustava.
Urea
Urea nastaje u jetrima i većina se izlučuje preko bubrega, a 40 % – 60 % vraća se natrag u organizam. I povećane vrijednosti ureje u krvi upozoravaju na akutnu i/ili kroničnu bubrežnu bolest i opstrukciju mokraćnog sustava. Budući da je razina ureje malo osjetljivija na rana bubrežna oboljenja, često se provjera njene razine koristi u kombinaciji s provjerom razine kreatinina.
Jetrene probe
Ova krvna pretraga kontrolira vrijednosti jetrenih enzima ALT i AST te enzima GGT. Povećane vrijednosti ALT u serumu uglavnom se smatra pokazateljem bolesti parenhima jetara. Povišene vrijednosti AST dijagnostički su najznačajnije u sljedećim bolestima: jetrene bolesti, virusni hepatitis, ciroza jetara, toksično oštećenje jetara, primarni ili metastatski karcinom jetara, infarkt miokarda te progresivna mišićna distrofija i dermatomiozitis. Povećanje vrijednosti GGT enzima uvijek je pokazatelj oštećenja jetara i uvijek se pronađe u bolesnika s alkoholnom cirozom jetara te u većini seruma teških alkoholičara.
Hemogram – KKS
Hemogram (krvna slika) rezultat je pregleda krvi u dijagnostičke svrhe i sastoji se u određivanju broja eritrocita, leukocita i trombocita te u određivanju količine hemoglobina. Krvna slika ima velik dijagnostički i prognostički značaj za raznovrsne bolesti. Odstupanja od referentnih vrijednosti upozorava na infekcije, probleme sa zgrušavanjem krvi i slabokrvnost.
Urin
Laboratorijska pretraga mokraće iznimno je važna u isključivanju i otkrivanju poremećaja rada bubrega i mokraćnog sustava. Mokraća je najbolji mogući uzorak za ranu dijagnozu spomenutih poremećaja, kao i za praćenje tijeka bolesti i terapije.
Prilikom pregleda urina obraća se pozornost na boju i izgled: mokraća bi trebala biti bistra i svijetložuta; mutna mokraća često je pokazatelj upale. Iz mokraće se može iščitati mnogo toga, no evo nekoliko primjera indikacija: prisutnost proteina u mokraći upozorava na lošiji rad bubrega, glukoza u urinu javlja se kod povećane razine glukoze u krvi (iznad 10 mmol/L) ili oštećenja bubrega. Nitriti su pozitivni kod jake bakterijske upale, a povećan broj leukocita prisutan je kod upale.
Važno je napomenuti kako se referentne vrijednosti nalaza mogu razlikovati u pojedinim laboratorijima, stoga se uvijek treba ravnati prema referentnim vrijednostima propisanima u pojedinom laboratoriju (u kojem su pretrage učinjene). Također, za pravilno praćenje nalaza bilo bi dobro pretrage uvijek obaviti u istom laboratoriju. Većina se pretraga provodi visokosofisticiranim uređajima (analizatorima), koji se tipom i načinom obrade krvi i/ili urina međusobno (u maloj mjeri) razlikuju, stoga postoji mogućnost određenih odstupanja u rezultatima kod različitih laboratorija. I načini mjerenja (metode) mogu biti različite, što također pridonosi neujednačenosti rezultata mjerenja u različitim laboratorijima.
Uz redovitu provedbu osnovnih biokemijskih pretraga preporučila bih redovitu kontrolu krvnog tlaka i srčanog rada elektrokardiogramom (EKG-om) i ultrazvukom.