Vitamin C, poznat i pod nazivom askorbinska kiselina pripada skupini vitamina topivih u vodi. Opće poznate su njegove koristi u borbi protiv sezonskih prehlada i gripa, no manje je poznata činjenica da je vitamin C, od svih vitamina topivih u vodi, najsnažniji antioksidans.
Nedostatak i preporučena doza
Dugotrajni nedostatak vitamina C manifestira se umorom, gubitkom apetita, nervozom, pa čak i neurološkim poremećajima poput depresije, te čini organizam podložnim za brojne infekcije.
Potpuni nedostatak vitamina C rezultira krvarenjem desni, ispadanjem zuba, oticanjem zglobova i lomljivošću kostiju, bolešću poznatiju pod nazivom skorbut.
Nekad prije, službeno preporučena dnevna doza vitamina C iznosila je 60 mg. Danas je ta granica pomaknuta na 75 do 90 mg dnevno, ovisno radi li se o muškarcu ili ženi. No, budući da je za prevenciju oboljenja potrebno čak deseterostruko više vitamina C od preporučene dnevne doze, znanstvenici ozbiljno razmatraju povećanje preporučene doze na 100 do 200 mg dnevno.
Vitamin C i oboljenja
Jesen i zima je vrijeme povećane svijesti o koristima vitamina C. Bez obzira radi li se o virusnim ili bakterijskim infekcijama, vitamin C ima važnu ulogu u potpori imunološkog sustava.
U razdobljima prehlade i gripe vitamin C pomaže leukocitima u borbi protiv uzročnika infekcije. Iako ne liječi prehladu ni gripu, uzimanje povećane količine vitamina C skraćuje trajanje bolesti i ublažuje simptome.
Vitamin C djeluje i kao prirodni antihistaminik, u dnevnim dozama između 1 i 2 grama, pa je poželjni pratitelj u liječenju alergijskih oboljenja. Također, postoji više istraživanja koja potvrđuju koristi povećanog uzimanja vitamina C kod regulacije kolesterola, dijabetesa, srčanih bolesti i kancerogenih oboljenja.
Izvori vitamina C
Vitamin C je neophodan za očuvanje zdravlja i normalnih funkcija organizma. Najbolje ga je unijeti u organizam raznolikom prehranom i izvornim namirnicama. Najbogatiji izvori vitamina C su svježe voće i povrće, a također dolazi u mlijeku, životinjskoj jetri i mesu školjaka.
Citrusi poput naranče (50 mg/100 g), limuna (40 mg/100 g) i grejpa (30 mg/100 g) su poznati i kvalitetni izvori vitamina C, no jedan od najvrijednijih izvora vitamina C nalazimo u šipku (2000 mg/100 g)! Najbogatiji povrtni izvor vitamina C je peršin (130 mg/100 g).
Voće i povrće s visokim količinama vitamina C
|
Voće
|
Povrće
|
Zanimljive činjenice o vitaminu C
Nekoliko zanimljivosti koje vjerojatno niste znali o vitaminu C:
– Askorbinska kiselina se koristi kao dodatak konzerviranim namirnicama kako bi očuvala prirodnu boju i okus.
– Jedini sisavci koji ne mogu sami sintetizirati vitamin C su zamorci, majmuni i ljudi.
– Više od 50% ukupne količine vitamina C u voću i povrću gubi se stajanjem.
– Gotovo je nemoguće predoziranje vitaminom C – većina suvišnog vitamina C se izlučuje urinom.
– U razdobljima emotivnog ili fizičkog stresa gubitak vitamina C kroz urin je znatno povećan.
– Najviše istraživan nutrijent na internetu je, pogađate – vitamin C.
Vitamin C u dodacima prehrani
Iako je široko zastupljen u namirnicama koje svakodnevno konzumiramo, često se događa da potrebe za vitaminom C ne zadovoljimo redovnom prehranom.
Uzroci su različiti – od slabe kvalitete namirnica i gubitka vitamina termičkom obradom do oskudnog i prejednoličnog izbora namirnica. Također, na nedostatak vitamina C utječe i nemogućnost ljudskog organizma da ga uskladišti i koristi prema potrebi.
Posebno rizične skupine su pušači i pasivni pušači, dojenčad hranjena kravljim mlijekom, trudnice, stariji ljudi i osobe s jednoličnom prehranom.
U nedostatku prirodnih izvora, neophodno je posegnuti za sintetskim oblicima vitamina C u vidu kvalitetnih dodataka prehrani.
Tekst je pripremljen u suradnji s www.sophia.hr
